Knjiga fraza

bs Genitiv   »   mk Генитив

99 [devedeset i devet]

Genitiv

Genitiv

99 [деведесет и девет]

99 [dyevyedyesyet i dyevyet]

Генитив

[Guyenitiv]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Mačka moje prijateljice м-чкат--н- -ојата пријат-лка м------ н- м----- п--------- м-ч-а-а н- м-ј-т- п-и-а-е-к- ---------------------------- мачката на мојата пријателка 0
m--hka-a n- m--a-- -r--atye--a m------- n- m----- p---------- m-c-k-t- n- m-ј-t- p-i-a-y-l-a ------------------------------ machkata na moјata priјatyelka
Pas mog prijatelja к---то н- ----- -риј-т-л к----- н- м---- п------- к-ч-т- н- м-ј-т п-и-а-е- ------------------------ кучето на мојот пријател 0
koo--y--o ------o- ---јaty-l k-------- n- m---- p-------- k-o-h-e-o n- m-ј-t p-i-a-y-l ---------------------------- koochyeto na moјot priјatyel
Igračke moje djece и--а-ките-на ---те де-а и-------- н- м---- д--- и-р-ч-и-е н- м-и-е д-ц- ----------------------- играчките на моите деца 0
i-u-----it-- -----i--e -----a i----------- n- m----- d----- i-u-a-h-i-y- n- m-i-y- d-e-z- ----------------------------- igurachkitye na moitye dyetza
Ovo je mantil mog kolege. Ов- е мант-лот -- -ој-- -ол---. О-- е м------- н- м---- к------ О-а е м-н-и-о- н- м-ј-т к-л-г-. ------------------------------- Ова е мантилот на мојот колега. 0
O-- -- m-----ot na moјo---ol----a. O-- y- m------- n- m---- k-------- O-a y- m-n-i-o- n- m-ј-t k-l-e-u-. ---------------------------------- Ova ye mantilot na moјot kolyegua.
Ovo je auto moje kolegice. О-а-е-ав-о--б-ло- -а -оја-а-----ш--. О-- е а---------- н- м----- к------- О-а е а-т-м-б-л-т н- м-ј-т- к-л-ш-а- ------------------------------------ Ова е автомобилот на мојата колешка. 0
O-a y--avtomob---t n--m-јa-------eshka. O-- y- a---------- n- m----- k--------- O-a y- a-t-m-b-l-t n- m-ј-t- k-l-e-h-a- --------------------------------------- Ova ye avtomobilot na moјata kolyeshka.
Ovo je posao mojih kolega. Ова-е ра-ота-- на -о--е------и. О-- е р------- н- м---- к------ О-а е р-б-т-т- н- м-и-е к-л-г-. ------------------------------- Ова е работата на моите колеги. 0
Ov--ye-----tata--a--oity- k-lye-u-. O-- y- r------- n- m----- k-------- O-a y- r-b-t-t- n- m-i-y- k-l-e-u-. ----------------------------------- Ova ye rabotata na moitye kolyegui.
Dugme na košulji je otpalo. Коп---о-од --шу-а-- --от-ин---. К------ о- к------- е о-------- К-п-е-о о- к-ш-л-т- е о-к-н-т-. ------------------------------- Копчето од кошулата е откинато. 0
Ko--hy-t- -d --sho-la-a--- o-k-nat-. K-------- o- k--------- y- o-------- K-p-h-e-o o- k-s-o-l-t- y- o-k-n-t-. ------------------------------------ Kopchyeto od koshoolata ye otkinato.
Ključ od garaže je nestao. Го н-ма-к-у-от----га-а---а. Г- н--- к----- о- г-------- Г- н-м- к-у-о- о- г-р-ж-т-. --------------------------- Го нема клучот од гаражата. 0
Guo nye-- k-oo-h---od ----a-ata. G-- n---- k------- o- g--------- G-o n-e-a k-o-c-o- o- g-a-a-a-a- -------------------------------- Guo nyema kloochot od guaraʐata.
Šefov kompjuter je pokvaren. К--п-ут--от -а ше-от --р-с-па-. К---------- н- ш---- е р------- К-м-ј-т-р-т н- ш-ф-т е р-с-п-н- ------------------------------- Компјутерот на шефот е расипан. 0
K-m--oo-y-r----a--hyef---y- ra--pa-. K------------ n- s------ y- r------- K-m-ј-o-y-r-t n- s-y-f-t y- r-s-p-n- ------------------------------------ Kompјootyerot na shyefot ye rasipan.
Ko su roditelji djevojčice? К-и----ро-и---ит--на -ев-ј-е--? К-- с- р--------- н- д--------- К-и с- р-д-т-л-т- н- д-в-ј-е-о- ------------------------------- Кои се родителите на девојчето? 0
Koi-----r---ty-l-t-e na d-e--јchye--? K-- s-- r----------- n- d------------ K-i s-e r-d-t-e-i-y- n- d-e-o-c-y-t-? ------------------------------------- Koi sye rodityelitye na dyevoјchyeto?
Kako da dođem do kuće njenih roditelja? К-ко -а до-да---- к--а-а ----а--те ---и-ели? К--- д- д----- д- к----- н- в----- р-------- К-к- д- д-ј-а- д- к-ќ-т- н- в-ш-т- р-д-т-л-? -------------------------------------------- Како да дојдам до куќата на вашите родители? 0
Ka------d-ј-a--d- k-o----a n- va------ -odity--i? K--- d- d----- d- k------- n- v------- r--------- K-k- d- d-ј-a- d- k-o-j-t- n- v-s-i-y- r-d-t-e-i- ------------------------------------------------- Kako da doјdam do kookjata na vashitye rodityeli?
Kuća stoji na kraju ulice. Куќ----сто- н--к----т-од---и-ат-. К----- с--- н- к----- о- у------- К-ќ-т- с-о- н- к-а-о- о- у-и-а-а- --------------------------------- Куќата стои на крајот од улицата. 0
Ko-kj--- -t-i-----ra-o--o--ooli-za-a. K------- s--- n- k----- o- o--------- K-o-j-t- s-o- n- k-a-o- o- o-l-t-a-a- ------------------------------------- Kookjata stoi na kraјot od oolitzata.
Kako se zove glavni grad Švicarske? К--- с- ви-а--л---ио--гр-д ---Шв-ј--р---? К--- с- в--- г------- г--- н- Ш---------- К-к- с- в-к- г-а-н-о- г-а- н- Ш-а-ц-р-ј-? ----------------------------------------- Како се вика главниот град на Швајцарија? 0
K--o -ye v-ka--ulav--ot --r-d -a Shv--tzar-ј-? K--- s-- v--- g-------- g---- n- S------------ K-k- s-e v-k- g-l-v-i-t g-r-d n- S-v-ј-z-r-ј-? ---------------------------------------------- Kako sye vika gulavniot gurad na Shvaјtzariјa?
Koji je naslov knjige? К---е-нас---о--на-кн--ат-? К-- е н------- н- к------- К-ј е н-с-о-о- н- к-и-а-а- -------------------------- Кој е насловот на книгата? 0
Koј ye n-slovo- -a-kni-u--a? K-- y- n------- n- k-------- K-ј y- n-s-o-o- n- k-i-u-t-? ---------------------------- Koј ye naslovot na kniguata?
Kako se zovu djeca od komšije? К--- ---в-к----деца-- на ко--и-т-? К--- с- в----- д----- н- к-------- К-к- с- в-к-а- д-ц-т- н- к-м-и-т-? ---------------------------------- Како се викаат децата на комшиите? 0
K-k--sy- vik--t--y-t-----na k-ms-i----? K--- s-- v----- d------- n- k---------- K-k- s-e v-k-a- d-e-z-t- n- k-m-h-i-y-? --------------------------------------- Kako sye vikaat dyetzata na komshiitye?
Kada je školski raspust djece? Ко---се-учи-и-н-те--аспу--и на----а--? К--- с- у--------- р------- н- д------ К-г- с- у-и-и-н-т- р-с-у-т- н- д-ц-т-? -------------------------------------- Кога се училишните распусти на децата? 0
Ko--- --- oo-hi-is-nit---r---oost--na-dy----t-? K---- s-- o------------- r-------- n- d-------- K-g-a s-e o-c-i-i-h-i-y- r-s-o-s-i n- d-e-z-t-? ----------------------------------------------- Kogua sye oochilishnitye raspoosti na dyetzata?
Kada su doktorovi terimini za pacijente? Ко-а-се--е-минит- -а ---г-е-и ----лекар-т? К--- с- т-------- з- п------- к-- л------- К-г- с- т-р-и-и-е з- п-е-л-д- к-ј л-к-р-т- ------------------------------------------ Кога се термините за прегледи кај лекарот? 0
Ko-u--s-e--yer-i--t-e-za--ry-gul--di k-ј l--karot? K---- s-- t---------- z- p---------- k-- l-------- K-g-a s-e t-e-m-n-t-e z- p-y-g-l-e-i k-ј l-e-a-o-? -------------------------------------------------- Kogua sye tyerminitye za pryegulyedi kaј lyekarot?
Kada je otvoren muzej? Ко--- р----н--о --е-- н- м--е---? К-- е р-------- в---- н- м------- К-е е р-б-т-о-о в-е-е н- м-з-ј-т- --------------------------------- Кое е работното време на музејот? 0
K-ye----rab----t---rye-ye na mo-zye--t? K--- y- r-------- v------ n- m--------- K-y- y- r-b-t-o-o v-y-m-e n- m-o-y-ј-t- --------------------------------------- Koye ye rabotnoto vryemye na moozyeјot?

Bolja koncentracija = bolje učenje

Prilikom učenja moramo da se koncentriramo. Naša cjelokupna pažnja se mora usmjeriti na jednu stvar. Sposobnost koncentracije nije urođena. Prvo moramo naučiti da se koncentriramo. To se obično događa u vrtiću ili školi. Sa šest godina djeca se mogu koncentrirati oko 15 minuta. Četrnaestogodišnjaci se mogu koncentrirati i raditi duplo više od toga. Koncentracijska faza odraslih traje oko 45 minuta. Nakon nekog vremena koncentracija popušta. Učenici tada gube interes za materiju. Takođe nije isključeno da se umore ili postanu nervozni. Učenje tako postaje teže. Memorija ne može toliko učinkovito pohranjivati sadržaj. Međutim, koncentracija se može povećati! Vrlo je važno da se osoba prije učenja dobro naspava. Onaj ko je umoran može se koncentrirati samo na kratko vrijeme. Kad smo umorni naš mozak pravi više grešaka. Naše emocije takođe utječu na našu koncentraciju. Ko želi učinkovito učiti, trebalo bi da bude u neutralnom emotivnom stanju. Previše pozitivnih ili negativnih emocija sprječava uspješno učenje. Naravno da se osjećaji ne mogu uvijek kontrolirati. No može ih se pokušati ignorirati tokom učenja. Onaj ko se želi koncentrirati mora biti motiviran. Kod učenja trebamo uvijek pred sobom imati cilj. Samo tada je naš mozak spreman na koncentraciju. Za dobru koncentraciju takođe je važno mirno okruženje. Takođe: Pri učenju reba piti puno vode; to vas drži budnima... Ko se pridržava ovih savjeta, sigurno ostaje dugo koncentriran!