Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   sl Koliko je ura?

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [osem]

Koliko je ura?

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovenski igra Više
Oprostite! O--o-tit-! O--------- O-r-s-i-e- ---------- Oprostite! 0
Koliko je sati, molim Vas? M---a-ko poves----k--i-- -e -r-? M- l---- p------- k----- j- u--- M- l-h-o p-v-s-e- k-l-k- j- u-a- -------------------------------- Mi lahko poveste, koliko je ura? 0
Hvala Vam puno! P--v --pa-h--l-. P--- l--- h----- P-a- l-p- h-a-a- ---------------- Prav lepa hvala. 0
Jedan je sat. Ur---e ena. U-- j- e--- U-a j- e-a- ----------- Ura je ena. 0
Dva su sata. U-a -- -va. U-- j- d--- U-a j- d-a- ----------- Ura je dva. 0
Tri su sata. U-a-je--ri. U-- j- t--- U-a j- t-i- ----------- Ura je tri. 0
Četiri su sata. U-- j- š---i. U-- j- š----- U-a j- š-i-i- ------------- Ura je štiri. 0
Pet je sati. Ur---e-pe-. U-- j- p--- U-a j- p-t- ----------- Ura je pet. 0
Šest je sati. U-- -- --s-. U-- j- š---- U-a j- š-s-. ------------ Ura je šest. 0
Sedam je sati. U-a ---se-em. U-- j- s----- U-a j- s-d-m- ------------- Ura je sedem. 0
Osam je sati. U-a-je -se-. U-- j- o---- U-a j- o-e-. ------------ Ura je osem. 0
Devet je sati. Ura j--d-v-t. U-- j- d----- U-a j- d-v-t- ------------- Ura je devet. 0
Deset je sati. Ur--j- deset. U-- j- d----- U-a j- d-s-t- ------------- Ura je deset. 0
Jedanaest je sati. U----e e-a---. U-- j- e------ U-a j- e-a-s-. -------------- Ura je enajst. 0
Dvanaest je sati. U-a -- dvan-j-t. U-- j- d-------- U-a j- d-a-a-s-. ---------------- Ura je dvanajst. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. M----a-i-a -----es---s-----. M----- i-- š-------- s------ M-n-t- i-a š-s-d-s-t s-k-n-. ---------------------------- Minuta ima šestdeset sekund. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. U---i-- še-tde-et m-nu-. U-- i-- š-------- m----- U-a i-a š-s-d-s-t m-n-t- ------------------------ Ura ima šestdeset minut. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Da- i----ti--indva-s-- -r. D-- i-- š------------- u-- D-n i-a š-i-i-n-v-j-e- u-. -------------------------- Dan ima štiriindvajset ur. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...