Zbirka izraza

hr Genitiv   »   sl Rodilnik (Genitiv)

99 [devedeset i devet]

Genitiv

Genitiv

99 [devetindevetdeset]

Rodilnik (Genitiv)

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovenski igra Više
mačka moje prijateljice mačka moj- pr-jate-jice m---- m--- p----------- m-č-a m-j- p-i-a-e-j-c- ----------------------- mačka moje prijateljice 0
pas moga prijatelja p----o-eg--p----te-ja p-- m----- p--------- p-s m-j-g- p-i-a-e-j- --------------------- pes mojega prijatelja 0
igračke moje djece i-r--e--o-ih-o-rok i----- m---- o---- i-r-č- m-j-h o-r-k ------------------ igrače mojih otrok 0
To je mantil mojeg kolege. To -e---a-č m-j--a-----g-. T- j- p---- m----- k------ T- j- p-a-č m-j-g- k-l-g-. -------------------------- To je plašč mojega kolega. 0
To je auto moje kolegice. To -e-avt- ------o-eg-c-. T- j- a--- m--- k-------- T- j- a-t- m-j- k-l-g-c-. ------------------------- To je avto moje kolegice. 0
To je posao mojih kolega. To je-d--- -ojega --l--a. T- j- d--- m----- k------ T- j- d-l- m-j-g- k-l-g-. ------------------------- To je delo mojega kolega. 0
Dugme od košulje je otpalo. Gumb-- ----c- -- odp-de-. G--- s s----- j- o------- G-m- s s-a-c- j- o-p-d-l- ------------------------- Gumb s srajce je odpadel. 0
Ključ od garaže je nestao. K--u-a ----ž- -- ---. K----- g----- n- v--- K-j-č- g-r-ž- n- v-č- --------------------- Ključa garaže ni več. 0
Šefovo računalo je pokvareno. Še----ra-u-a-ni--je po--ar---. Š---- r--------- j- p--------- Š-f-v r-č-n-l-i- j- p-k-a-j-n- ------------------------------ Šefov računalnik je pokvarjen. 0
Tko su djevojčini roditelji? K----- s-arši--eh-d---et? K-- s- s----- t-- d------ K-e s- s-a-š- t-h d-k-e-? ------------------------- Kje so starši teh deklet? 0
Kako da dođem do kuće njenih roditelja? K-k---r-d-m-do ---- -jihov-h-st--š-v? K--- p----- d- h--- n------- s------- K-k- p-i-e- d- h-š- n-i-o-i- s-a-š-v- ------------------------------------- Kako pridem do hiše njihovih staršev? 0
Kuća stoji na kraju ulice. H-ša st-ji -----nc----i-e. H--- s---- n- k---- u----- H-š- s-o-i n- k-n-u u-i-e- -------------------------- Hiša stoji na koncu ulice. 0
Kako se zove glavni grad Švicarske? K-k- s- ---nu----lavn--m-st- ---ce? K--- s- i------ g----- m---- Š----- K-k- s- i-e-u-e g-a-n- m-s-o Š-i-e- ----------------------------------- Kako se imenuje glavno mesto Švice? 0
Koji je naslov knjige? Ka-še- je------v-te ---i--? K----- j- n----- t- k------ K-k-e- j- n-s-o- t- k-j-g-? --------------------------- Kakšen je naslov te knjige? 0
Kako se zovu susjedova djeca? K-k---e i-en-j-------edo---o----i? K--- s- i-------- s------- o------ K-k- s- i-e-u-e-o s-s-d-v- o-r-c-? ---------------------------------- Kako se imenujejo sosedovi otroci? 0
Kada su dječji školski praznici? K-aj-imajo ----ci --l-ke-poč----c-? K--- i---- o----- š----- p--------- K-a- i-a-o o-r-c- š-l-k- p-č-t-i-e- ----------------------------------- Kdaj imajo otroci šolske počitnice? 0
Kada su liječnikovi termini za pacijente? Kd-j----- -d-av---? K--- d--- z-------- K-a- d-l- z-r-v-i-? ------------------- Kdaj dela zdravnik? 0
Kada je otvoren muzej? O- -a---i- --ah----------m--ej? O- k------ u--- j- o---- m----- O- k-t-r-h u-a- j- o-p-t m-z-j- ------------------------------- Ob katerih urah je odprt muzej? 0

Bolja koncentracija = bolje učenje

Prilikom učenja se moramo koncentrirati. Naša cjelokupna pažnja se mora usmjeriti na jednu stvar. Sposobnost koncentracije nije urođena. Prvo moramo naučiti koncentrirati se. To se obično događa u vrtiću ili školi. Sa šest godina djeca se mogu koncentrirati oko 15 minuta. Četrnaestogodišnjaci se mogu koncentrirati i raditi duplo više od toga. Koncentracijska faza odraslih traje oko 45 minuta. Nakon nekog vremena koncentracija popušta. Učenici tada gube interes za materiju. Također nije isključeno da se umore ili postanu živčani. Učenje time postaje teže. Memorija ne može toliko učinkovito pohranjivati sadržaj. Međutim, koncentracija se može povećati! Vrlo je važno da se osoba prije učenja dobro naspava. Onaj tko je umoran može se koncentrirati samo na kratko vrijeme. Kad smo umorni naš mozak pravi više grešaka. Naše emocije također utječu na našu koncentraciju. Tko želi učinkovito učiti, trebao bi biti u neutralnom emotivnom stanju. Previše pozitivnih ili negativnih emocija sprječava uspješno učenje. Naravno da se osjećaji ne mogu uvijek kontrolirati. No može ih se pokušati ignorirati tokom učenja. Onaj tko se želi koncentrirati mora biti motiviran. Kod učenja trebamo uvijek pred sobom imati cilj. Samo tada je naš mozak spreman na koncentraciju. Za dobru koncentraciju također je važno mirno okruženje. Također: Pri učenju treba piti puno vode; to vas drži budnima... Tko se pridržava ovih savjeta, sigurno ostaje dugo koncentriran!