Хаця --я---н-м--вад--цельска-а п---ед-ан----------уе аў--м-білем.
Х--- ў я-- н--- в------------- п----------- ё- к---- а-----------
Х-ц- ў я-о н-м- в-д-і-е-ь-к-г- п-с-е-ч-н-я- ё- к-р-е а-т-м-б-л-м-
-----------------------------------------------------------------
Хаця ў яго няма вадзіцельскага пасведчання, ён кіруе аўтамабілем. 0 K---s---u-ya-- ny----va-zі-se---k--- p-s------n-y-- yon-kі-u- -u-amabі---.K------ u y--- n---- v-------------- p------------- y-- k---- a-----------K-a-s-a u y-g- n-a-a v-d-і-s-l-s-a-a p-s-e-c-a-n-a- y-n k-r-e a-t-m-b-l-m---------------------------------------------------------------------------Khatsya u yago nyama vadzіtsel’skaga pasvedchannya, yon kіrue autamabіlem.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
On vozi auto, iako nema vozačku dozvolu.
Хаця ў яго няма вадзіцельскага пасведчання, ён кіруе аўтамабілем.
Khatsya u yago nyama vadzіtsel’skaga pasvedchannya, yon kіrue autamabіlem.
Она не может найти работу, несмотря на то, что у неё высшее образование.
Ona ne ide doktoru iako ima bolove.
Я-- не ід-- -- док----,-хац--ў--е---л-.
Я-- н- і--- д- д------- х--- ў я- б----
Я-а н- і-з- д- д-к-а-а- х-ц- ў я- б-л-.
---------------------------------------
Яна не ідзе да доктара, хаця ў яе болі. 0 Ya-a-ne-іd-e -a do--ar----hatsy--- yay- bo-і.Y--- n- і--- d- d------- k------ u y--- b----Y-n- n- і-z- d- d-k-a-a- k-a-s-a u y-y- b-l-.---------------------------------------------Yana ne іdze da doktara, khatsya u yaye bolі.
Она покупает машину, несмотря на то, что у неё нет денег.
Ona je studirala. Uprkos tome ne nalazi radno mjesto.
Яна-в-ч-лас- ў-В-У.-Ня-л-----ы ---г--а --а ------хо---ц---р--ы.
Я-- в------- ў В--- Н--------- н- г--- я-- н- з--------- п-----
Я-а в-ч-л-с- ў В-У- Н-г-е-з-ч- н- г-т- я-а н- з-а-о-з-ц- п-а-ы-
---------------------------------------------------------------
Яна вучылася ў ВНУ. Нягледзячы на гэта яна не знаходзіць працы. 0 Y----vu--yla-ya-----U--N----e-zy-ch- ----e---y-n- ne -nakho-z-ts’-p-ats-.Y--- v--------- u V--- N------------ n- g--- y--- n- z----------- p------Y-n- v-c-y-a-y- u V-U- N-a-l-d-y-c-y n- g-t- y-n- n- z-a-h-d-і-s- p-a-s-.-------------------------------------------------------------------------Yana vuchylasya u VNU. Nyagledzyachy na geta yana ne znakhodzіts’ pratsy.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ona je studirala. Uprkos tome ne nalazi radno mjesto.
Яна вучылася ў ВНУ. Нягледзячы на гэта яна не знаходзіць працы.
Yana vuchylasya u VNU. Nyagledzyachy na geta yana ne znakhodzіts’ pratsy.
У неё высшее образование. Несмотря на это, она не может найти работу.
Ona ima bolove. Uprkos tome ne ide doktoru.
У--- б-л-- Ня-------ы-на гэ------ н- -дзе д- --к--р-.
У я- б---- Н--------- н- г--- я-- н- і--- д- д-------
У я- б-л-. Н-г-е-з-ч- н- г-т- я-а н- і-з- д- д-к-а-а-
-----------------------------------------------------
У яе болі. Нягледзячы на гэта яна не ідзе да доктара. 0 U---y--bo--- N--gl-d---c---n---e-a -a-- -e і--e da -ok-ara.U y--- b---- N------------ n- g--- y--- n- і--- d- d-------U y-y- b-l-. N-a-l-d-y-c-y n- g-t- y-n- n- і-z- d- d-k-a-a------------------------------------------------------------U yaye bolі. Nyagledzyachy na geta yana ne іdze da doktara.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ona ima bolove. Uprkos tome ne ide doktoru.
У яе болі. Нягледзячы на гэта яна не ідзе да доктара.
U yaye bolі. Nyagledzyachy na geta yana ne іdze da doktara.
Djeca uče jezik relativno brzo.
Kod odraslih to obično traje duže.
Međutim, djeca ne uče bolje od odraslih.
Jednostavno uče drugačije.
Mozak jako puno radi kod učenja jezika.
Mora učiti nekoliko stvari paralelno.
Prilikom učenja jezika nije dovoljno samo razmišljati o njemu.
Mora se naučiti izgovor novih riječi.
Zbog toga govorni organi uče nove pokrete.
Mozak takođe mora naučiti da reagira na nove situacije.
Sporazumijevati se na stranom jeziku je izazov.
Odrasli pak u svakoj životnoj dobi jezik uče na drugačiji način.
S 20 ili 30 godina ljudi još uvijek imaju rutinu u učenju.
Škola ili studij nisu bili tako davno.
Stoga je mozak dobro istreniran.
Zato strane jezike mogu učiti na vrlo visokom nivou.
Ljudi u starosti od 40 do 50 godina su već mnogo naučili.
Njihov mozak ima koristi od iskustva.
Nove sadržaje može dobro kombinirati sa starim znanjem.
U toj dobi najbolje uči stvari koje već poznaje.
To su, na primjer, jezici koji su slični ranije naučenim jezicima.
Sa 60 ili 70 godina ljudi imaju najviše vremena.
Mogu često vježbati.
A to je kod jezika vrlo bitno.
Stariji ljudi naročito dobro uče strana pisma.
U svakoj životnoj dobi se može uspješno učiti.
Mozak nakon puberteta još uvijek razvija nove moždane stanice.
I to radi vrlo rado...