Knjiga fraza

bs Djelatnosti   »   be Род заняткаў

13 [trinaest]

Djelatnosti

Djelatnosti

13 [трынаццаць]

13 [trynatstsats’]

Род заняткаў

[Rod zanyatkau]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Šta radi Marta? Чым займа--ц- --рта? Ч-- з-------- М----- Ч-м з-й-а-ц-а М-р-а- -------------------- Чым займаецца Марта? 0
C-ym ---m--ts-s--Ma---? C--- z---------- M----- C-y- z-y-a-t-t-a M-r-a- ----------------------- Chym zaymaetstsa Marta?
Ona radi u birou. Я-а----ц-- ў ---се. Я-- п----- ў о----- Я-а п-а-у- ў о-і-е- ------------------- Яна працуе ў офісе. 0
Y--a -ra-s-e u of--e. Y--- p------ u o----- Y-n- p-a-s-e u o-і-e- --------------------- Yana pratsue u ofіse.
Ona radi na kompjuteru. Я-- -рацу- -а -а--’-т-рам. Я-- п----- з- к----------- Я-а п-а-у- з- к-м-’-т-р-м- -------------------------- Яна працуе за камп’ютэрам. 0
Ya-- prat-ue ---k-mp’---er--. Y--- p------ z- k------------ Y-n- p-a-s-e z- k-m-’-u-e-a-. ----------------------------- Yana pratsue za kamp’yuteram.
Gdje je Marta? Д-- Марта? Д-- М----- Д-е М-р-а- ---------- Дзе Марта? 0
Dze-M--ta? D-- M----- D-e M-r-a- ---------- Dze Marta?
U kinu. У кін-. У к---- У к-н-. ------- У кіно. 0
U---n-. U k---- U k-n-. ------- U kіno.
Ona gleda film. Я----л-дзіц-----ьм. Я-- г------- ф----- Я-а г-я-з-ц- ф-л-м- ------------------- Яна глядзіць фільм. 0
Yan--gl--dzі-s’ fіl-m. Y--- g--------- f----- Y-n- g-y-d-і-s- f-l-m- ---------------------- Yana glyadzіts’ fіl’m.
Šta radi Petar? Чы- --йм---ц- -ет-р? Ч-- з-------- П----- Ч-м з-й-а-ц-а П-т-р- -------------------- Чым займаецца Петэр? 0
Chy--z---a-t---a---t-r? C--- z---------- P----- C-y- z-y-a-t-t-a P-t-r- ----------------------- Chym zaymaetstsa Peter?
On studira na univerzitetu. Ё- в-чыцц- ва -н-в-----эце. Ё- в------ в- у------------ Ё- в-ч-ц-а в- у-і-е-с-т-ц-. --------------------------- Ён вучыцца ва універсітэце. 0
En--u--ytstsa-va ---v-rs-t-t-e. E- v--------- v- u------------- E- v-c-y-s-s- v- u-і-e-s-t-t-e- ------------------------------- En vuchytstsa va unіversіtetse.
On studira jezike. Ён вы---а- мо--. Ё- в------ м---- Ё- в-в-ч-е м-в-. ---------------- Ён вывучае мовы. 0
E--v-v-c-a----vy. E- v------- m---- E- v-v-c-a- m-v-. ----------------- En vyvuchae movy.
Gdje je Petar? Д-- --тэр? Д-- П----- Д-е П-т-р- ---------- Дзе Петэр? 0
Dz-------? D-- P----- D-e P-t-r- ---------- Dze Peter?
U kafiću. У-ка--р-і. У к------- У к-в-р-і- ---------- У кавярні. 0
U---v---n-. U k-------- U k-v-a-n-. ----------- U kavyarnі.
On pije kafu. Ён-п---к-в-. Ё- п-- к---- Ё- п-е к-в-. ------------ Ён п’е каву. 0
E- ----kavu. E- p-- k---- E- p-e k-v-. ------------ En p’e kavu.
Kuda idu rado? К--ы я-ы--юб--ь----зі-ь? К--- я-- л----- х------- К-д- я-ы л-б-ц- х-д-і-ь- ------------------------ Куды яны любяць хадзіць? 0
Kud- y--- l--byats----ad-іt-’? K--- y--- l-------- k--------- K-d- y-n- l-u-y-t-’ k-a-z-t-’- ------------------------------ Kudy yany lyubyats’ khadzіts’?
Na koncert. На канцэрт. Н- к------- Н- к-н-э-т- ----------- На канцэрт. 0
Na k-nt-e-t. N- k-------- N- k-n-s-r-. ------------ Na kantsert.
Oni rado slušaju muziku. Я-ы--ю-яц- сл--ац- --зыку. Я-- л----- с------ м------ Я-ы л-б-ц- с-у-а-ь м-з-к-. -------------------------- Яны любяць слухаць музыку. 0
Y----ly--y--s- s-uk-a-s’--uz---. Y--- l-------- s-------- m------ Y-n- l-u-y-t-’ s-u-h-t-’ m-z-k-. -------------------------------- Yany lyubyats’ slukhats’ muzyku.
Kuda oni ne idu rado? Куды я-ы-----ю---ь-х--зі--? К--- я-- н- л----- х------- К-д- я-ы н- л-б-ц- х-д-і-ь- --------------------------- Куды яны не любяць хадзіць? 0
Ku-y-------e--yub-a-s- khadzіts’? K--- y--- n- l-------- k--------- K-d- y-n- n- l-u-y-t-’ k-a-z-t-’- --------------------------------- Kudy yany ne lyubyats’ khadzіts’?
U disko. На-д-с---э-у. Н- д--------- Н- д-с-а-э-у- ------------- На дыскатэку. 0
N- --s---e-u. N- d--------- N- d-s-a-e-u- ------------- Na dyskateku.
Oni ne plešu rado. Ім н----д-б-е--а ---цав--ь. І- н- п--------- т--------- І- н- п-д-б-е-ц- т-н-а-а-ь- --------------------------- Ім не падабаецца танцаваць. 0
І- n--pa----e-s-sa --------t--. І- n- p----------- t----------- І- n- p-d-b-e-s-s- t-n-s-v-t-’- ------------------------------- Іm ne padabaetstsa tantsavats’.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi širom svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek maternji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezičke oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često baziraju na evropskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici takođe imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je zato što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Takođe dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Da li ste to znali?
Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!