Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 1   »   be Прыналежныя займеннікі 1

66 [šezdeset i šest]

Prisvojne zamjenice 1

Prisvojne zamjenice 1

66 [шэсцьдзесят шэсць]

66 [shests’dzesyat shests’]

Прыналежныя займеннікі 1

[Prynalezhnyya zaymennіkі 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
ja – moj / moja / moje я ---ой я – м-- я – м-й ------- я – мой 0
ya-–-m-y y- – m-- y- – m-y -------- ya – moy
Ne mogu naći moj ključ. Я н- з-а--дж- с-ай-о к--ч-. Я н- з------- с----- к----- Я н- з-а-о-ж- с-а-г- к-ю-а- --------------------------- Я не знаходжу свайго ключа. 0
Y- ne -n--hod-h- s-ayg- k-yu---. Y- n- z--------- s----- k------- Y- n- z-a-h-d-h- s-a-g- k-y-c-a- -------------------------------- Ya ne znakhodzhu svaygo klyucha.
Ne mogu naći moju voznu kartu. Я -е з-----ж- --а-го----ет-. Я н- з------- с----- б------ Я н- з-а-о-ж- с-а-г- б-л-т-. ---------------------------- Я не знаходжу свайго білета. 0
Ya n- zna-h--z-- ------ ----ta. Y- n- z--------- s----- b------ Y- n- z-a-h-d-h- s-a-g- b-l-t-. ------------------------------- Ya ne znakhodzhu svaygo bіleta.
ti – tvoj / tvoja / tvoje т- --тв-й т- – т--- т- – т-о- --------- ты – твой 0
ty-- tv-y t- – t--- t- – t-o- --------- ty – tvoy
Jesi li našao tvoj ključ? Ты зна--о- -в-й --ю-? Т- з------ с--- к---- Т- з-а-ш-ў с-о- к-ю-? --------------------- Ты знайшоў свой ключ? 0
T-----y---u sv----l-u-h? T- z------- s--- k------ T- z-a-s-o- s-o- k-y-c-? ------------------------ Ty znayshou svoy klyuch?
Jesi li našao tvoju voznu kartu? Ты---а---- ---й б----? Т- з------ с--- б----- Т- з-а-ш-ў с-о- б-л-т- ---------------------- Ты знайшоў свой білет? 0
Ty zn--sho- svo---і-et? T- z------- s--- b----- T- z-a-s-o- s-o- b-l-t- ----------------------- Ty znayshou svoy bіlet?
on – njegov / njegova / njegovo ё--- -го ё- – я-- ё- – я-о -------- ён – яго 0
en----a-o e- – y--- e- – y-g- --------- en – yago
Znaš li gdje je njegov ključ? Т--в-----,--з--я-о ---ч? Т- в------ д-- я-- к---- Т- в-д-е-, д-е я-о к-ю-? ------------------------ Ты ведаеш, дзе яго ключ? 0
Ty v--aes-,---- y-g---lyuc-? T- v------- d-- y--- k------ T- v-d-e-h- d-e y-g- k-y-c-? ---------------------------- Ty vedaesh, dze yago klyuch?
Znaš li gdje je njegova vozna karta? Т--в---еш, д----г--б---т? Т- в------ д-- я-- б----- Т- в-д-е-, д-е я-о б-л-т- ------------------------- Ты ведаеш, дзе яго білет? 0
T----d-esh- d-e-yag- -і-e-? T- v------- d-- y--- b----- T- v-d-e-h- d-e y-g- b-l-t- --------------------------- Ty vedaesh, dze yago bіlet?
ona – njen / njena / njeno я-а----е я-- – я- я-а – я- -------- яна – яе 0
ya-a –-y--e y--- – y--- y-n- – y-y- ----------- yana – yaye
Njen novac je nestao. Яе -р-ш- п-апал-. Я- г---- п------- Я- г-о-ы п-а-а-і- ----------------- Яе грошы прапалі. 0
Y----g-os-y-pr--al-. Y--- g----- p------- Y-y- g-o-h- p-a-a-і- -------------------- Yaye groshy prapalі.
Njena kreditna kartica je također nestala. І-яе -р--ы-н-- к--т-а-т-к--м-----п---. І я- к-------- к----- т------ п------- І я- к-э-ы-н-я к-р-к- т-к-а-а п-а-а-а- -------------------------------------- І яе крэдытная картка таксама прапала. 0
І -a-- -re-yt-a-a-ka-tka-tak-ama-p---a-a. І y--- k--------- k----- t------ p------- І y-y- k-e-y-n-y- k-r-k- t-k-a-a p-a-a-a- ----------------------------------------- І yaye kredytnaya kartka taksama prapala.
mi – naš / naša / naše м- --н-ш м- – н-- м- – н-ш -------- мы – наш 0
m----n-sh m- – n--- m- – n-s- --------- my – nash
Naš djed je bolestan. На---з----я--во--. Н-- д------ х----- Н-ш д-я-у-я х-о-ы- ------------------ Наш дзядуля хворы. 0
Na-h dzy-dul-- kh---y. N--- d-------- k------ N-s- d-y-d-l-a k-v-r-. ---------------------- Nash dzyadulya khvory.
Naša baka je zdrava. Н----б--уля з--ровая. Н--- б----- з-------- Н-ш- б-б-л- з-а-о-а-. --------------------- Наша бабуля здаровая. 0
Na-ha-----l-- zd-r-v--a. N---- b------ z--------- N-s-a b-b-l-a z-a-o-a-a- ------------------------ Nasha babulya zdarovaya.
vi – vaš / vaša / vaše в--- в-ш в- – в-- в- – в-ш -------- вы – ваш 0
v- ----sh v- – v--- v- – v-s- --------- vy – vash
Djeco, gdje je vaš tata? Д-е--, -зе ваш тат-? Д----- д-- в-- т---- Д-е-і- д-е в-ш т-т-? -------------------- Дзеці, дзе ваш тата? 0
D----і--dz--vas---ata? D------ d-- v--- t---- D-e-s-, d-e v-s- t-t-? ---------------------- Dzetsі, dze vash tata?
Djeco, gdje je vaša mama? Дзе-і- -з------ -а-а? Д----- д-- в--- м---- Д-е-і- д-е в-ш- м-м-? --------------------- Дзеці, дзе ваша мама? 0
D-et-і,-dze-v--ha -a-a? D------ d-- v---- m---- D-e-s-, d-e v-s-a m-m-? ----------------------- Dzetsі, dze vasha mama?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Kreativni jezik

Kreativnost je danas važno obilježje. Svako želi biti kreativan. Jer se kreativni ljudi smatraju inteligentnima. Naš jezik također mora biti kreativan. Prije se nastojalo govoriti što tačnije. Danas se nastoji govoriti što kreativnije. Reklame i novi mediji su primjer toga. Oni pokazuju kako se jezikom može igrati. U zadnjih 50 godina važnost kreativnosti raste sve više. Istraživači se takođe bave tim fenomenom. Psiholozi, pedagozi i filozofi ispituju kreativne procese. Kreativnost se pritom definira kao sposobnost stvaranja nečeg novog. Kreativni govornik proizvodi nove jezične oblike. To mogu biti riječi ili gramatičke strukture. Prilikom proučavanja kreativnog jezika lingvisti prepoznaju kako se jezik mijenja. Međutim, ne razumiju svi ljudi nove jezičke elemente. Da bi se razumio kreativan jezik, potrebno je znanje. Mora se znati kako jezik funkcionira. Čovjek mora poznavati zemlju u kojoj žive govornici. Samo tako može razumjeti što je netko htio reći. Žargon mladih je jedan primjer za to. Djeca i mladi ljudi uvijek nanovo izmišljaju nove pojmove. Odrasli često ne razumiju te riječi. Danas čak postoje i rječnici koji objašnjavaju žargon mladih. No oni obično zastarijevaju nakon jedne generacije! Međutim, kreativni jezik se može naučiti. Učitelji za to nude razne tečajeve. Najvažnije pravilo uvijek glasi: Aktivirajte svoj unutarnji glas!