Knjiga fraza

bs U prirodi   »   be На прыродзе

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [дваццаць шэсць]

26 [dvatstsats’ shests’]

На прыродзе

[Na pryrodze]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Vidiš li tamo kulu? Ты ба--ш-т-------? Ты бачыш там вежу? Т- б-ч-ш т-м в-ж-? ------------------ Ты бачыш там вежу? 0
T--b-chys- ta- --z-u? Ty bachysh tam vezhu? T- b-c-y-h t-m v-z-u- --------------------- Ty bachysh tam vezhu?
Vidiš li tamo planinu? Т-----ы- т-м-га-у? Ты бачыш там гару? Т- б-ч-ш т-м г-р-? ------------------ Ты бачыш там гару? 0
Ty ---h--- t-m --ru? Ty bachysh tam garu? T- b-c-y-h t-m g-r-? -------------------- Ty bachysh tam garu?
Vidiš li tamo selo? Т- б--ыш т-м-в-с-у? Ты бачыш там вёску? Т- б-ч-ш т-м в-с-у- ------------------- Ты бачыш там вёску? 0
T- -ach--- t-m--e-ku? Ty bachysh tam vesku? T- b-c-y-h t-m v-s-u- --------------------- Ty bachysh tam vesku?
Vidiš li tamo rijeku? Т-----ыш-там р--у? Ты бачыш там раку? Т- б-ч-ш т-м р-к-? ------------------ Ты бачыш там раку? 0
Ty b---y-h-t-m ---u? Ty bachysh tam raku? T- b-c-y-h t-m r-k-? -------------------- Ty bachysh tam raku?
Vidiš li tamo most? Ты--ачыш -а- мос-? Ты бачыш там мост? Т- б-ч-ш т-м м-с-? ------------------ Ты бачыш там мост? 0
Ty----h-s- tam-----? Ty bachysh tam most? T- b-c-y-h t-m m-s-? -------------------- Ty bachysh tam most?
Vidiš li tamo jezero? Т- б-ч-ш--ам--озер-? Ты бачыш там возера? Т- б-ч-ш т-м в-з-р-? -------------------- Ты бачыш там возера? 0
Ty-ba----- t-m ----ra? Ty bachysh tam vozera? T- b-c-y-h t-m v-z-r-? ---------------------- Ty bachysh tam vozera?
Оna ptica tamo mi se sviđa. Мне ---а--ецца --я--т-шк-. Мне падабаецца тая птушка. М-е п-д-б-е-ц- т-я п-у-к-. -------------------------- Мне падабаецца тая птушка. 0
M-- -a-a--e--tsa-t-ya--t-s-k-. Mne padabaetstsa taya ptushka. M-e p-d-b-e-s-s- t-y- p-u-h-a- ------------------------------ Mne padabaetstsa taya ptushka.
Ono drvo tamo mi se sviđa. Мне-падаб-ецц---------ва. Мне падабаецца тое дрэва. М-е п-д-б-е-ц- т-е д-э-а- ------------------------- Мне падабаецца тое дрэва. 0
Mne---------sts----e dr-va. Mne padabaetstsa toe dreva. M-e p-d-b-e-s-s- t-e d-e-a- --------------------------- Mne padabaetstsa toe dreva.
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. Мн- --да-а-цца -э-ы -ам-н-. Мне падабаецца гэты камень. М-е п-д-б-е-ц- г-т- к-м-н-. --------------------------- Мне падабаецца гэты камень. 0
Mn----dab-etst-a -ety-k---n’. Mne padabaetstsa gety kamen’. M-e p-d-b-e-s-s- g-t- k-m-n-. ----------------------------- Mne padabaetstsa gety kamen’.
Onaj park tamo mi se sviđa. М-----д-б--ц-- -о--п--к. Мне падабаецца той парк. М-е п-д-б-е-ц- т-й п-р-. ------------------------ Мне падабаецца той парк. 0
M-e pa--b-----sa ----par-. Mne padabaetstsa toy park. M-e p-d-b-e-s-s- t-y p-r-. -------------------------- Mne padabaetstsa toy park.
Onaj vrt tamo mi se sviđa. М---пада-ае-ца -ой ---. Мне падабаецца той сад. М-е п-д-б-е-ц- т-й с-д- ----------------------- Мне падабаецца той сад. 0
Mne -a----e-st----o- s-d. Mne padabaetstsa toy sad. M-e p-d-b-e-s-s- t-y s-d- ------------------------- Mne padabaetstsa toy sad.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. М-- -а-а-ае-ц--г-тая к-е-ка. Мне падабаецца гэтая кветка. М-е п-д-б-е-ц- г-т-я к-е-к-. ---------------------------- Мне падабаецца гэтая кветка. 0
Mne-p-da--e--tsa-g-t-y-----t-a. Mne padabaetstsa getaya kvetka. M-e p-d-b-e-s-s- g-t-y- k-e-k-. ------------------------------- Mne padabaetstsa getaya kvetka.
Mislim da je lijepo. П---о-му, г-та---ла. Па-мойму, гэта міла. П---о-м-, г-т- м-л-. -------------------- Па-мойму, гэта міла. 0
Pa---ymu------ -і--. Pa-moymu, geta mіla. P---o-m-, g-t- m-l-. -------------------- Pa-moymu, geta mіla.
Mislim da je interesantno. М-е-зда-цц- -эт--ц-ка---. Мне здаецца гэта цікавым. М-е з-а-ц-а г-т- ц-к-в-м- ------------------------- Мне здаецца гэта цікавым. 0
Mn---d-et--sa-g--- --іk--ym. Mne zdaetstsa geta tsіkavym. M-e z-a-t-t-a g-t- t-і-a-y-. ---------------------------- Mne zdaetstsa geta tsіkavym.
Mislim da je prekrasno. Па--о-му, г--а---д-ў--. Па-мойму, гэта цудоўна. П---о-м-, г-т- ц-д-ў-а- ----------------------- Па-мойму, гэта цудоўна. 0
P----ym-- g-t- t----u-a. Pa-moymu, geta tsudouna. P---o-m-, g-t- t-u-o-n-. ------------------------ Pa-moymu, geta tsudouna.
Mislim da je ružno. Я-д-маю, ---- -рыд-а. Я думаю, гэта брыдка. Я д-м-ю- г-т- б-ы-к-. --------------------- Я думаю, гэта брыдка. 0
Y---um-yu- -et---r-dka. Ya dumayu, geta brydka. Y- d-m-y-, g-t- b-y-k-. ----------------------- Ya dumayu, geta brydka.
Mislim da je dosadno. Я --а-од-у гэт- -----м. Я знаходжу гэта нудным. Я з-а-о-ж- г-т- н-д-ы-. ----------------------- Я знаходжу гэта нудным. 0
Ya z---hodzhu--e-a nud---. Ya znakhodzhu geta nudnym. Y- z-a-h-d-h- g-t- n-d-y-. -------------------------- Ya znakhodzhu geta nudnym.
Mislim da je strašno. П--мойм-, -э-а-жа-л---. Па-мойму, гэта жахліва. П---о-м-, г-т- ж-х-і-а- ----------------------- Па-мойму, гэта жахліва. 0
Pa--o-mu, g--a zh-khl-va. Pa-moymu, geta zhakhlіva. P---o-m-, g-t- z-a-h-і-a- ------------------------- Pa-moymu, geta zhakhlіva.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.