Knjiga fraza

bs U prirodi   »   ca Al camp

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [vint-i-sis]

Al camp

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski katalonski Igra Više
Vidiš li tamo kulu? V-u- --là-l- --r-e? Veus allà la torre? V-u- a-l- l- t-r-e- ------------------- Veus allà la torre? 0
Vidiš li tamo planinu? V-us -ll--la ----a---? Veus allà la muntanya? V-u- a-l- l- m-n-a-y-? ---------------------- Veus allà la muntanya? 0
Vidiš li tamo selo? Veus al-à el-pobl-? Veus allà el poble? V-u- a-l- e- p-b-e- ------------------- Veus allà el poble? 0
Vidiš li tamo rijeku? V-u- al-à -- r--? Veus allà el riu? V-u- a-l- e- r-u- ----------------- Veus allà el riu? 0
Vidiš li tamo most? Veu- allà el-p--t? Veus allà el pont? V-u- a-l- e- p-n-? ------------------ Veus allà el pont? 0
Vidiš li tamo jezero? Veu- al----l--l--? Veus allà el llac? V-u- a-l- e- l-a-? ------------------ Veus allà el llac? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. M’--rada----e------l-. M’agrada aquell ocell. M-a-r-d- a-u-l- o-e-l- ---------------------- M’agrada aquell ocell. 0
Ono drvo tamo mi se sviđa. M----a-a a--ell arb--. M’agrada aquell arbre. M-a-r-d- a-u-l- a-b-e- ---------------------- M’agrada aquell arbre. 0
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. M-agra-- -q-es-a-p-d-a. M’agrada aquesta pedra. M-a-r-d- a-u-s-a p-d-a- ----------------------- M’agrada aquesta pedra. 0
Onaj park tamo mi se sviđa. M’--ra-- aquel--pa--. M’agrada aquell parc. M-a-r-d- a-u-l- p-r-. --------------------- M’agrada aquell parc. 0
Onaj vrt tamo mi se sviđa. M’-gr--a-a-uel----r-í. M’agrada aquell jardí. M-a-r-d- a-u-l- j-r-í- ---------------------- M’agrada aquell jardí. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. M’a-rada a-uesta-flor. M’agrada aquesta flor. M-a-r-d- a-u-s-a f-o-. ---------------------- M’agrada aquesta flor. 0
Mislim da je lijepo. Ho-tr--- -o---. Ho trobo bonic. H- t-o-o b-n-c- --------------- Ho trobo bonic. 0
Mislim da je interesantno. E--s--bl- i--e----an-. Em sembla interessant. E- s-m-l- i-t-r-s-a-t- ---------------------- Em sembla interessant. 0
Mislim da je prekrasno. Ho t-ob- m--a--l-ós. Ho trobo meravellós. H- t-o-o m-r-v-l-ó-. -------------------- Ho trobo meravellós. 0
Mislim da je ružno. E- sem-l---l-i-. Em sembla lleig. E- s-m-l- l-e-g- ---------------- Em sembla lleig. 0
Mislim da je dosadno. E- ----l- ----r-t. Em sembla avorrit. E- s-m-l- a-o-r-t- ------------------ Em sembla avorrit. 0
Mislim da je strašno. E- -emb---hor--b-e. Em sembla horrible. E- s-m-l- h-r-i-l-. ------------------- Em sembla horrible. 0

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.