Knjiga fraza

bs U prirodi   »   ar ‫في الطبيعة‬

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

‫26 [ستة وعشرون]‬

26 [stat waeashruna]

‫في الطبيعة‬

[fi altabieat]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
Vidiš li tamo kulu? ‫أ-ر----ك -ل----‬ ‫---- ذ-- ا------ ‫-ت-ى ذ-ك ا-ب-ج-‬ ----------------- ‫أترى ذلك البرج؟‬ 0
iata-a---h-k--lb-j? i------ d--- a----- i-t-r-a d-l- a-b-j- ------------------- iataraa dhlk albrj?
Vidiš li tamo planinu? ‫أ-رى ذ-ك--ل-ب-؟‬ ‫---- ذ-- ا------ ‫-ت-ى ذ-ك ا-ج-ل-‬ ----------------- ‫أترى ذلك الجبل؟‬ 0
i-t-r---dhl- aljubl? i------ d--- a------ i-t-r-a d-l- a-j-b-? -------------------- iataraa dhlk aljubl?
Vidiš li tamo selo? ‫--ر- ت-- ---ر---‬ ‫---- ت-- ا------- ‫-ت-ى ت-ك ا-ق-ي-؟- ------------------ ‫أترى تلك القرية؟‬ 0
a---a- t-lk--lq-r-----? a----- t--- a---------- a-a-a- t-l- a-q-r-y-t-? ----------------------- ataraa tilk alqariyata?
Vidiš li tamo rijeku? ‫---ى ذ---ا--هر-‬ ‫---- ذ-- ا------ ‫-ت-ى ذ-ك ا-ن-ر-‬ ----------------- ‫أترى ذلك النهر؟‬ 0
a-araa----k-aln--r-? a----- d--- a------- a-a-a- d-l- a-n-h-a- -------------------- ataraa dhlk alnahra?
Vidiš li tamo most? ‫أ-ر- ذ-ك -لجس-؟‬ ‫---- ذ-- ا------ ‫-ت-ى ذ-ك ا-ج-ر-‬ ----------------- ‫أترى ذلك الجسر؟‬ 0
ata-a----l- --jsr? a----- d--- a----- a-a-a- d-l- a-j-r- ------------------ ataraa dhlk aljsr?
Vidiš li tamo jezero? ‫أ------ك--ل-حي--؟‬ ‫---- ت-- ا-------- ‫-ت-ى ت-ك ا-ب-ي-ة-‬ ------------------- ‫أترى تلك البحيرة؟‬ 0
a-a-aa---l---l---y---? a----- t--- a--------- a-a-a- t-l- a-b-h-r-t- ---------------------- ataraa tilk albahyrat?
Оna ptica tamo mi se sviđa. ‫---بني---ك ال-ير.‬ ‫------ ذ-- ا------ ‫-ع-ب-ي ذ-ك ا-ط-ر-‬ ------------------- ‫يعجبني ذلك الطير.‬ 0
y--j-b-ni --l- alt-yra. y-------- d--- a------- y-a-i-a-i d-l- a-t-y-a- ----------------------- yeajibani dhlk altayra.
Ono drvo tamo mi se sviđa. ‫---بن----ك-الشجرة.‬ ‫------ ت-- ا------- ‫-ع-ب-ي ت-ك ا-ش-ر-.- -------------------- ‫تعجبني تلك الشجرة.‬ 0
i-e---a-i-tilk al-h--r-ta. i-------- t--- a---------- i-e-a-a-i t-l- a-s-a-r-t-. -------------------------- itejabani tilk alshajrata.
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. ‫تعجب-- ه-- ال----.‬ ‫------ ه-- ا------- ‫-ع-ب-ي ه-ه ا-ص-ر-.- -------------------- ‫تعجبني هذه الصخرة.‬ 0
tej-bun---adhih a-sakh-at-. t------- h----- a---------- t-j-b-n- h-d-i- a-s-k-r-t-. --------------------------- tejibuni hadhih alsakhrata.
Onaj park tamo mi se sviđa. ‫-ع--ن--ذ----لم--زه-‬ ‫------ ذ-- ا-------- ‫-ع-ب-ي ذ-ك ا-م-ت-ه-‬ --------------------- ‫يعجبني ذلك المنتزه.‬ 0
yea-i--------k -lm---a--h. y-------- d--- a---------- y-a-i-a-i d-l- a-m-n-a-i-. -------------------------- yeajibani dhlk almuntazih.
Onaj vrt tamo mi se sviđa. ‫ت--ب-ي-----ا-ح-يقة-‬ ‫------ ت-- ا-------- ‫-ع-ب-ي ت-ك ا-ح-ي-ة-‬ --------------------- ‫تعجبني تلك الحديقة.‬ 0
itej----- ti---al--di-ata. i-------- t--- a---------- i-e-a-u-i t-l- a-h-d-q-t-. -------------------------- itejabuni tilk alhadiqata.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. ‫ت-ج--- هذ--الز--ة.‬ ‫------ ه-- ا------- ‫-ع-ب-ي ه-ه ا-ز-ر-.- -------------------- ‫تعجبني هذه الزهرة.‬ 0
tej--u-- -adhih-al--hrata. t------- h----- a--------- t-j-b-n- h-d-i- a-z-h-a-a- -------------------------- tejibuni hadhih alzahrata.
Mislim da je lijepo. ‫--د---ا -م-ل-ً-‬ ‫--- ه-- ج------- ‫-ج- ه-ا ج-ي-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا جميلاً.‬ 0
aj-----ha j-y--an. a--- h--- j------- a-u- h-h- j-y-a-n- ------------------ ajud hdha jmylaan.
Mislim da je interesantno. ‫--د------م-عاً.‬ ‫--- ه-- م------- ‫-ج- ه-ا م-ت-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا ممتعاً.‬ 0
aju- hdha mm---an. a--- h--- m------- a-u- h-h- m-t-a-n- ------------------ ajud hdha mmteaan.
Mislim da je prekrasno. ‫-----ذا -ا--ا--‬ ‫--- ه-- ر------- ‫-ج- ه-ا ر-ئ-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا رائعاً.‬ 0
a-----dh--r---aa-. a--- h--- r------- a-u- h-h- r-y-a-n- ------------------ ajud hdha rayeaan.
Mislim da je ružno. ‫أج- ه---قبي-ًا.‬ ‫--- ه-- ق------- ‫-ج- ه-ا ق-ي-ً-.- ----------------- ‫أجد هذا قبيحًا.‬ 0
aj----dha qbyh-n-. a--- h--- q------- a-u- h-h- q-y-a-a- ------------------ ajud hdha qbyhana.
Mislim da je dosadno. ‫--د--ذ----ملاً-‬ ‫--- ه-- م------- ‫-ج- ه-ا م-م-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا مُملاً.‬ 0
aju- h-ha mu---an. a--- h--- m------- a-u- h-h- m-m-a-n- ------------------ ajud hdha mumlaan.
Mislim da je strašno. ‫أج- -ذ--م----ً-‬ ‫--- ه-- م------- ‫-ج- ه-ا م-ع-ا-.- ----------------- ‫أجد هذا مرعباً.‬ 0
a--- ------r-ba-n. a--- h--- m------- a-u- h-h- m-e-a-n- ------------------ ajud hdha mrebaan.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.