Knjiga fraza

bs U prirodi   »   ka ბუნებაში

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [ოცდაექვსი]

26 [otsdaekvsi]

ბუნებაში

[bunebashi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Vidiš li tamo kulu? ხ-და--იქ--ოშ-ს? ხ---- ი- კ----- ხ-დ-ვ ი- კ-შ-ს- --------------- ხედავ იქ კოშკს? 0
khed-- ---k-oshk-s? k----- i- k-------- k-e-a- i- k-o-h-'-? ------------------- khedav ik k'oshk's?
Vidiš li tamo planinu? ხ-დავ -ქ--თა-? ხ---- ი- მ---- ხ-დ-ვ ი- მ-ა-? -------------- ხედავ იქ მთას? 0
khe-av-ik--t--? k----- i- m---- k-e-a- i- m-a-? --------------- khedav ik mtas?
Vidiš li tamo selo? ხ-დ-- ---სო--ლს? ხ---- ი- ს------ ხ-დ-ვ ი- ს-ფ-ლ-? ---------------- ხედავ იქ სოფელს? 0
k--d-- -- s-pe-s? k----- i- s------ k-e-a- i- s-p-l-? ----------------- khedav ik sopels?
Vidiš li tamo rijeku? ხე--ვ----მ--ნ----? ხ---- ი- მ-------- ხ-დ-ვ ი- მ-ი-ა-ე-? ------------------ ხედავ იქ მდინარეს? 0
k----v-ik-md-na-es? k----- i- m-------- k-e-a- i- m-i-a-e-? ------------------- khedav ik mdinares?
Vidiš li tamo most? ხედა- ი-----ს? ხ---- ი- ხ---- ხ-დ-ვ ი- ხ-დ-? -------------- ხედავ იქ ხიდს? 0
kh-da---- ---ds? k----- i- k----- k-e-a- i- k-i-s- ---------------- khedav ik khids?
Vidiš li tamo jezero? ხედ-ვ ი---ბას? ხ---- ი- ტ---- ხ-დ-ვ ი- ტ-ა-? -------------- ხედავ იქ ტბას? 0
kh--a--i- -'b--? k----- i- t----- k-e-a- i- t-b-s- ---------------- khedav ik t'bas?
Оna ptica tamo mi se sviđa. ი----ტი-მ-მწ--ს. ი- ჩ--- მ------- ი- ჩ-ტ- მ-მ-ო-ს- ---------------- ის ჩიტი მომწონს. 0
is chi--i----t--o--. i- c----- m--------- i- c-i-'- m-m-s-o-s- -------------------- is chit'i momts'ons.
Ono drvo tamo mi se sviđa. ის-ხ- --მ---ს. ი- ხ- მ------- ი- ხ- მ-მ-ო-ს- -------------- ის ხე მომწონს. 0
is --e-mo-ts'on-. i- k-- m--------- i- k-e m-m-s-o-s- ----------------- is khe momts'ons.
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. ეს-ქვ- --მწონ-. ე- ქ-- მ------- ე- ქ-ა მ-მ-ო-ს- --------------- ეს ქვა მომწონს. 0
e----a ---ts--ns. e- k-- m--------- e- k-a m-m-s-o-s- ----------------- es kva momts'ons.
Onaj park tamo mi se sviđa. ი- პ--კი მო--ო-ს. ი- პ---- მ------- ი- პ-რ-ი მ-მ-ო-ს- ----------------- ის პარკი მომწონს. 0
is-p'ar-'i ---ts-ons. i- p------ m--------- i- p-a-k-i m-m-s-o-s- --------------------- is p'ark'i momts'ons.
Onaj vrt tamo mi se sviđa. ის -აღ--მომწო-ს. ი- ბ--- მ------- ი- ბ-ღ- მ-მ-ო-ს- ---------------- ის ბაღი მომწონს. 0
is--a-h- m-mt--o--. i- b---- m--------- i- b-g-i m-m-s-o-s- ------------------- is baghi momts'ons.
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. ეს-ყ---ილ--მო--ო--. ე- ყ------ მ------- ე- ყ-ა-ი-ი მ-მ-ო-ს- ------------------- ეს ყვავილი მომწონს. 0
es -v----- momts-o-s. e- q------ m--------- e- q-a-i-i m-m-s-o-s- --------------------- es qvavili momts'ons.
Mislim da je lijepo. ვ-ი-რო-, -------ნ-ერ--. ვ------- ე- მ---------- ვ-ი-რ-ბ- ე- მ-ვ-ნ-ე-ი-. ----------------------- ვფიქრობ, ეს მშვენიერია. 0
vpikrob- e- ------ier-a. v------- e- m----------- v-i-r-b- e- m-h-e-i-r-a- ------------------------ vpikrob, es mshvenieria.
Mislim da je interesantno. ვფ-ქ---- -ს ს--ნ----სო-. ვ------- ე- ს----------- ვ-ი-რ-ბ- ე- ს-ი-ტ-რ-ს-ა- ------------------------ ვფიქრობ, ეს საინტერესოა. 0
v-ikr--,-es--aint'e-----. v------- e- s------------ v-i-r-b- e- s-i-t-e-e-o-. ------------------------- vpikrob, es saint'eresoa.
Mislim da je prekrasno. ვფ--რობ- ეს --ლ-ა--ლამაზ--. ვ------- ე- ძ----- ლ------- ვ-ი-რ-ბ- ე- ძ-ლ-ა- ლ-მ-ზ-ა- --------------------------- ვფიქრობ, ეს ძალიან ლამაზია. 0
vp-k-ob- -s d-al-an la--z-a. v------- e- d------ l------- v-i-r-b- e- d-a-i-n l-m-z-a- ---------------------------- vpikrob, es dzalian lamazia.
Mislim da je ružno. ვ----ო-- ე- -შ-ოა. ვ------- ე- უ----- ვ-ი-რ-ბ- ე- უ-ნ-ა- ------------------ ვფიქრობ, ეს უშნოა. 0
vpi--ob, es-us-no-. v------- e- u------ v-i-r-b- e- u-h-o-. ------------------- vpikrob, es ushnoa.
Mislim da je dosadno. ვფიქ--ბ,-ეს მოსაწყე---. ვ------- ე- მ---------- ვ-ი-რ-ბ- ე- მ-ს-წ-ე-ი-. ----------------------- ვფიქრობ, ეს მოსაწყენია. 0
v-i-r-b--e----sat-'qe-i-. v------- e- m------------ v-i-r-b- e- m-s-t-'-e-i-. ------------------------- vpikrob, es mosats'qenia.
Mislim da je strašno. ვფ-ქ--ბ,--- -ა---ე--ა. ვ------- ე- ს--------- ვ-ი-რ-ბ- ე- ს-შ-ნ-ლ-ა- ---------------------- ვფიქრობ, ეს საშინელია. 0
v-ikro-, -s--as-ine-i-. v------- e- s---------- v-i-r-b- e- s-s-i-e-i-. ----------------------- vpikrob, es sashinelia.

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.