Knjiga fraza

bs U banci   »   bg В банката

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [шейсет]

60 [sheyset]

В банката

[V bankata]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ja želim otvoriti račun. Би- и---- / и----- д- с- о----- с-----. Бих искал / искала да си отворя сметка. 0
B--- i---- / i----- d- s- o------ s-----. Bi-- i---- / i----- d- s- o------ s-----. Bikh iskal / iskala da si otvorya smetka. B-k- i-k-l / i-k-l- d- s- o-v-r-a s-e-k-. -----------/----------------------------.
Tu je moj pasoš. Ет- п------- м-. Ето паспорта ми. 0
E-- p------- m-. Et- p------- m-. Eto pasporta mi. E-o p-s-o-t- m-. ---------------.
A ovdje je moja adresa. То-- е а------ м-. Това е адресът ми. 0
T--- y- a------ m-. To-- y- a------ m-. Tova ye adresyt mi. T-v- y- a-r-s-t m-. ------------------.
Ja želim uplatiti novac na moj račun. Би- и---- / и----- д- в---- п--- п- с------- с-. Бих искал / искала да внеса пари по сметката си. 0
B--- i---- / i----- d- v---- p--- p- s------- s-. Bi-- i---- / i----- d- v---- p--- p- s------- s-. Bikh iskal / iskala da vnesa pari po smetkata si. B-k- i-k-l / i-k-l- d- v-e-a p-r- p- s-e-k-t- s-. -----------/------------------------------------.
Ja želim podignuti novac sa svog računa. Би- и---- / и----- д- и------ п--- о- с------- с-. Бих искал / искала да изтегля пари от сметката си. 0
B--- i---- / i----- d- i------- p--- o- s------- s-. Bi-- i---- / i----- d- i------- p--- o- s------- s-. Bikh iskal / iskala da izteglya pari ot smetkata si. B-k- i-k-l / i-k-l- d- i-t-g-y- p-r- o- s-e-k-t- s-. -----------/---------------------------------------.
Ja želim uzeti izvode sa računa. Би- и---- / и----- д- в---- и----------- о- с-------. Бих искал / искала да взема извлеченията от сметката. 0
B--- i---- / i----- d- v---- i------------- o- s-------. Bi-- i---- / i----- d- v---- i------------- o- s-------. Bikh iskal / iskala da vzema izvlecheniyata ot smetkata. B-k- i-k-l / i-k-l- d- v-e-a i-v-e-h-n-y-t- o- s-e-k-t-. -----------/-------------------------------------------.
Ja želim unovčiti putnički ček. Би- и---- / и----- д- о------ е--- п--------- ч--. Бих искал / искала да осребря един пътнически чек. 0
B--- i---- / i----- d- o------- y---- p---------- c---. Bi-- i---- / i----- d- o------- y---- p---------- c---. Bikh iskal / iskala da osrebrya yedin pytnicheski chek. B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-r-b-y- y-d-n p-t-i-h-s-i c-e-. -----------/------------------------------------------.
Koliki su troškovi? Ка--- с- т------? Какви са таксите? 0
K---- s- t------? Ka--- s- t------? Kakvi sa taksite? K-k-i s- t-k-i-e? ----------------?
Gdje moram potpisati? Къ-- д- с- п------? Къде да се подпиша? 0
K--- d- s- p-------? Ky-- d- s- p-------? Kyde da se podpisha? K-d- d- s- p-d-i-h-? -------------------?
Ja očekujem doznaku iz Njemačke. Оч----- п----- о- Г-------. Очаквам превод от Германия. 0
O------- p----- o- G--------. Oc------ p----- o- G--------. Ochakvam prevod ot Germaniya. O-h-k-a- p-e-o- o- G-r-a-i-a. ----------------------------.
Tu je moj broj računa. То-- е н----- н- м------ м-. Това е номера на метката ми. 0
T--- y- n----- n- m------ m-. To-- y- n----- n- m------ m-. Tova ye nomera na metkata mi. T-v- y- n-m-r- n- m-t-a-a m-. ----------------------------.
Da li je novac stigao? Па---- п---------- л-? Парите пристигнаха ли? 0
P----- p----------- l-? Pa---- p----------- l-? Parite pristignakha li? P-r-t- p-i-t-g-a-h- l-? ----------------------?
Ja želim promijeniti taj novac. Би- и---- / и----- д- о----- т--- п---. Бих искал / искала да обменя тези пари. 0
B--- i---- / i----- d- o------ t--- p---. Bi-- i---- / i----- d- o------ t--- p---. Bikh iskal / iskala da obmenya tezi pari. B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-m-n-a t-z- p-r-. -----------/----------------------------.
Ja trebam američke dolare. Тр----- м- щ----- д-----. Трябват ми щатски долари. 0
T------- m- s-------- d-----. Tr------ m- s-------- d-----. Tryabvat mi shchatski dolari. T-y-b-a- m- s-c-a-s-i d-l-r-. ----------------------------.
Molim Vas dajte mi sitne novčanice. Мо--- д---- м- д----- б-------. Моля, дайте ми дребни банкноти. 0
M----, d---- m- d----- b-------. Mo---- d---- m- d----- b-------. Molya, dayte mi drebni banknoti. M-l-a, d-y-e m- d-e-n- b-n-n-t-. -----,-------------------------.
Ima li ovdje bankomat? Ту- и-- л- б-------? Тук има ли банкомат? 0
T-- i-- l- b-------? Tu- i-- l- b-------? Tuk ima li bankomat? T-k i-a l- b-n-o-a-? -------------------?
Koliko novca se može podići? Ка--- с--- м--- д- с- т----? Каква сума може да се тегли? 0
K---- s--- m---- d- s- t----? Ka--- s--- m---- d- s- t----? Kakva suma mozhe da se tegli? K-k-a s-m- m-z-e d- s- t-g-i? ----------------------------?
Koje kreditne kartice se mogu koristiti? Ко- к------- к---- м--- д- с- и-------? Коя кредитна карта може да се използва? 0
K--- k------- k---- m---- d- s- i-------? Ko-- k------- k---- m---- d- s- i-------? Koya kreditna karta mozhe da se izpolzva? K-y- k-e-i-n- k-r-a m-z-e d- s- i-p-l-v-? ----------------------------------------?

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...