Knjiga fraza

bs Prošlost modalnih glagola 1   »   et Rõhumäärsõnade minevik 1

87 [osamdeset i sedam]

Prošlost modalnih glagola 1

Prošlost modalnih glagola 1

87 [kaheksakümmend seitse]

Rõhumäärsõnade minevik 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Mi morasmo zaliti cvijeće. Me-pi---e -i--- -astm-. Me pidime lilli kastma. M- p-d-m- l-l-i k-s-m-. ----------------------- Me pidime lilli kastma. 0
Mi morasmo pospremiti stan. M--pi-im- k-r--ri---- ko--s----. Me pidime korteri ära koristama. M- p-d-m- k-r-e-i ä-a k-r-s-a-a- -------------------------------- Me pidime korteri ära koristama. 0
Mi morasmo oprati posuđe. Me----im---õu- ä-a-pe---a. Me pidime nõud ära pesema. M- p-d-m- n-u- ä-a p-s-m-. -------------------------- Me pidime nõud ära pesema. 0
Moraste li vi platiti račun? P---t- te ar-- ä---ma--m-? Pidite te arve ära maksma? P-d-t- t- a-v- ä-a m-k-m-? -------------------------- Pidite te arve ära maksma? 0
Moraste li vi platiti ulaz? P--ite--e----se-ä-su -e-- m--s-a? Pidite te sissepääsu eest maksma? P-d-t- t- s-s-e-ä-s- e-s- m-k-m-? --------------------------------- Pidite te sissepääsu eest maksma? 0
Moraste li vi platiti kaznu? P-d-te-te -rahv- -a---a? Pidite te trahvi maksma? P-d-t- t- t-a-v- m-k-m-? ------------------------ Pidite te trahvi maksma? 0
Ko se moraše oprostiti? K-- -id--l--k-m-? Kes pidi lahkuma? K-s p-d- l-h-u-a- ----------------- Kes pidi lahkuma? 0
Ko moraše ići ranije kući? Ke- --d---------ju--in-ma? Kes pidi vara koju minema? K-s p-d- v-r- k-j- m-n-m-? -------------------------- Kes pidi vara koju minema? 0
Ko moraše uzeti voz? Kes--idi------ga m-n-m-? Kes pidi rongiga minema? K-s p-d- r-n-i-a m-n-m-? ------------------------ Kes pidi rongiga minema? 0
Mi ne htjedosmo ostati dugo. Me -----htn-d----ak--jääd-. Me ei tahtnud kauaks jääda. M- e- t-h-n-d k-u-k- j-ä-a- --------------------------- Me ei tahtnud kauaks jääda. 0
Mi ne htjedosmo ništa piti. M- e- ta---u- mida-- -uua. Me ei tahtnud midagi juua. M- e- t-h-n-d m-d-g- j-u-. -------------------------- Me ei tahtnud midagi juua. 0
Mi ne htjedosmo smetati. Me ---t-h-nu----gada. Me ei tahtnud segada. M- e- t-h-n-d s-g-d-. --------------------- Me ei tahtnud segada. 0
Ja htjedoh upravo telefonirati. M- ----sin---i- he-i-t--a. Ma tahtsin vaid helistada. M- t-h-s-n v-i- h-l-s-a-a- -------------------------- Ma tahtsin vaid helistada. 0
Ja htjedoh upravo pozvati taksi. Ma ta-t----tak-o-t--lida. Ma tahtsin takso tellida. M- t-h-s-n t-k-o t-l-i-a- ------------------------- Ma tahtsin takso tellida. 0
Ja htjedoh naime ići kući. M--ni--lt-taht-in k--u s----. Ma nimelt tahtsin koju sõita. M- n-m-l- t-h-s-n k-j- s-i-a- ----------------------------- Ma nimelt tahtsin koju sõita. 0
Ja pomislih, ti htjede nazvati svoju ženu. Ma-mõtle-in, ----a t-hts-d -m--na--el- hel----d-. Ma mõtlesin, et sa tahtsid oma naisele helistada. M- m-t-e-i-, e- s- t-h-s-d o-a n-i-e-e h-l-s-a-a- ------------------------------------------------- Ma mõtlesin, et sa tahtsid oma naisele helistada. 0
Ja pomislih, ti htjede nazvati informacije. Ma--õ-l-sin, ----- ta-ts-- -n---u-b-i-----lis---a. Ma mõtlesin, et sa tahtsid infonumbrile helistada. M- m-t-e-i-, e- s- t-h-s-d i-f-n-m-r-l- h-l-s-a-a- -------------------------------------------------- Ma mõtlesin, et sa tahtsid infonumbrile helistada. 0
Ja pomislih, ti htjede naručiti picu. M- -õtl--i-- -- sa --ht--d---t-a- t---i--. Ma mõtlesin, et sa tahtsid pitsat tellida. M- m-t-e-i-, e- s- t-h-s-d p-t-a- t-l-i-a- ------------------------------------------ Ma mõtlesin, et sa tahtsid pitsat tellida. 0

Velika slova, veliki osjećaji

U reklamama se koristi mnogo slika. Slike pobuđuju naše posebne interese. Njih promatramo duže i intenzivnije od slova. Na taj način nam reklama u kojoj su prisutne slike duže ostaje u sjećanju. Slike takođe pobuđuju jake emocionalne reakcije. Mozak jako brzo prepoznaje slike. On odmah zna šta se na slici treba vidjeti. Slova funkcioniraju drugačije od slika. Ona su apstraktni znakovi. Stoga naš mozak sporije reagira na slova. Najprije mora razumjeti značenje riječi. Moglo bi se reći da znakove mora prevoditi centar za govor. No slova također mogu pobuditi emocije. Zato veličina teksta jedino mora biti jako upečatljiva. Istraživanja pokazuju da velika slova imaju veliki utjecaj. Velika slova nisu samo upečatljivija od malih. Ona također stvaraju jaku emocionalnu reakciju. To vrijedi i za pozitivne i za negativne osjećaje. Čovjeku je oduvijek bila važna veličina stvari. Čovjek je prisiljen brzo reagirati za vrijeme opasnosti. A kad je nešto veliko, obično je i vrlo blizu! Dakle, razumljivo je da velike slike pobuđuju jake reakcije. Manje je jasno zašto reagiramo i na velika slova. Slova zapravo mozgu ne predstavljaju nikakav signal. Unatoč tome mozak pokazuje jaku aktivnost dok vidi velika slova. Istraživačima je ovaj rezultat jako zanimljiv. On pokazuje koliko su nam slova postala važna. Naš mozak je na neki način naučio reagirati na pismo...