Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da 1   »   nl Bijzinnen met dat 1

91 [devedeset i jedan]

Zavisne rečenice sa da 1

Zavisne rečenice sa da 1

91 [eenennegentig]

Bijzinnen met dat 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nizozemski Igra Više
Vrijeme će možda sutra biti bolje. He-------w-rd--m--gen m-s-chie- --te-. H-- w--- w---- m----- m-------- b----- H-t w-e- w-r-t m-r-e- m-s-c-i-n b-t-r- -------------------------------------- Het weer wordt morgen misschien beter. 0
Odakle znate to? H-e-wee--u--at? H-- w--- u d--- H-e w-e- u d-t- --------------- Hoe weet u dat? 0
Ja se nadam da će biti bolje. Ik -oop --t -et--ete- word-. I- h--- d-- h-- b---- w----- I- h-o- d-t h-t b-t-r w-r-t- ---------------------------- Ik hoop dat het beter wordt. 0
On dolazi sasvim sigurno. H-- k--t heel ---er. H-- k--- h--- z----- H-j k-m- h-e- z-k-r- -------------------- Hij komt heel zeker. 0
Da li je to sigurno? Is-dat ze-e-? I- d-- z----- I- d-t z-k-r- ------------- Is dat zeker? 0
Znam da on dolazi. I---e-- --t hij -o--. I- w--- d-- h-- k---- I- w-e- d-t h-j k-m-. --------------------- Ik weet dat hij komt. 0
On će sigurno nazvati. Hi- be-t z-ke--o-. H-- b--- z---- o-- H-j b-l- z-k-r o-. ------------------ Hij belt zeker op. 0
Stvarno? We---lijk? W--------- W-r-e-i-k- ---------- Werkelijk? 0
Ja vjerujem da će nazvati. I----loo--da- -ij --bel-. I- g----- d-- h-- o------ I- g-l-o- d-t h-j o-b-l-. ------------------------- Ik geloof dat hij opbelt. 0
Vino je sigurno staro. De--i---i- -ek-r -u-. D- w--- i- z---- o--- D- w-j- i- z-k-r o-d- --------------------- De wijn is zeker oud. 0
Znate li to sigurno? W-et u da--z---r? W--- u d-- z----- W-e- u d-t z-k-r- ----------------- Weet u dat zeker? 0
Ja pretpostavljam da je staro. Ik v-rm--d--at hij --d---. I- v------ d-- h-- o-- i-- I- v-r-o-d d-t h-j o-d i-. -------------------------- Ik vermoed dat hij oud is. 0
Naš šef dobro izgleda. Onze-che---iet ----oe--ui-. O--- c--- z--- e- g--- u--- O-z- c-e- z-e- e- g-e- u-t- --------------------------- Onze chef ziet er goed uit. 0
Smatrate li? V-n-t-u? V---- u- V-n-t u- -------- Vindt u? 0
Smatram da on čak vrlo dobro izgleda. I---i-- dat---j -- ---f----e- -oed u-tz--t. I- v--- d-- h-- e- z---- z--- g--- u------- I- v-n- d-t h-j e- z-l-s z-e- g-e- u-t-i-t- ------------------------------------------- Ik vind dat hij er zelfs zeer goed uitziet. 0
Šef ima sigurno djevojku. D- c-e--hee-- --k-r een vriendin. D- c--- h---- z---- e-- v-------- D- c-e- h-e-t z-k-r e-n v-i-n-i-. --------------------------------- De chef heeft zeker een vriendin. 0
Vjerujete li stvarno? Denk--u -a- e--t? D---- u d-- e---- D-n-t u d-t e-h-? ----------------- Denkt u dat echt? 0
Vrlo je moguće da ima djevojku. H-- -s-go-d mo-eli-k--at h-----n--r-e--in--eeft. H-- i- g--- m------- d-- h-- e-- v------- h----- H-t i- g-e- m-g-l-j- d-t h-j e-n v-i-n-i- h-e-t- ------------------------------------------------ Het is goed mogelijk dat hij een vriendin heeft. 0

Španski jezik

Španski jezik spada u svjetske jezike. Španski je maternji jezik za više od 380 miliona ljudi. Osim toga, ima mnogo ljudi kojima je španski drugi jezik. Time je španski jedan od najvažnijih jezika na planeti. Takođe je najveći od svih romanskih jezika. Španci svoj jezik nazivaju español ili castellano . Pojam castellano otkriva porijeklo španskog jezika. Razvio se iz kolokvijalnog govora pokrajine Kastilja. Još u 16. stoljeću je većina Španaca govorila kastiljski . Danas se pojmovi español i castellano koriste kao sinonimi. Ali oni mogu imati i političku dimenziju. Španski se raširio osvajanjima i kolonijalizmom. Španski se tako govori i u zapadnoj Africi i na Filipinima. Međutim, najveći dio govornika španskog jezika živi u Americi. Španski jezik dominira u srednjoj i južnoj Americi. No broj govornika španskog jezika raste i u SAD-u. Oko 50 miliona ljudi u SAD-u govori španski. To je više nego u Španiji. Španski u Americi razlikuje se od evropskog španskog. Te razlike su najviše prisutne u vokabularu i gramatici. U Americi se, na primjer, koristi drugi oblik za prošlo vrijeme. Mnogo razlika ima i rječniku. Neke riječi postoje samo u Americi, druge samo u Španiji. Ali španski čak ni u Americi nije jedinstven. Postoji mnogo varijanti američkog španskog. Nakon engleskog španski je jezik koji se najčešće uči u svijetu. I relativno se brzo može naučiti... Šta još čekate? - ¡Vamos!