Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   px A hora

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [oito]

A hora

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski portugalski (BR) igra Više
Oprostite! Desc--p-! D________ D-s-u-p-! --------- Desculpe! 0
Koliko je sati, molim Vas? Q---h-ra- são---or--av--? Q__ h____ s___ p__ f_____ Q-e h-r-s s-o- p-r f-v-r- ------------------------- Que horas são, por favor? 0
Hvala Vam puno! M---íss--o----ig-do-/ ob-i-ad-. M_________ o_______ / o________ M-i-í-s-m- o-r-g-d- / o-r-g-d-. ------------------------------- Muitíssimo obrigado / obrigada. 0
Jedan je sat. É -ma ---a. É u__ h____ É u-a h-r-. ----------- É uma hora. 0
Dva su sata. Sã- du-s----as. S__ d___ h_____ S-o d-a- h-r-s- --------------- São duas horas. 0
Tri su sata. São-t--s-ho--s. S__ t___ h_____ S-o t-ê- h-r-s- --------------- São três horas. 0
Četiri su sata. S-o----tro h-r--. S__ q_____ h_____ S-o q-a-r- h-r-s- ----------------- São quatro horas. 0
Pet je sati. São ----o -ora-. S__ c____ h_____ S-o c-n-o h-r-s- ---------------- São cinco horas. 0
Šest je sati. S-o--ei-----a-. S__ s___ h_____ S-o s-i- h-r-s- --------------- São seis horas. 0
Sedam je sati. S-o s-t- ---a-. S__ s___ h_____ S-o s-t- h-r-s- --------------- São sete horas. 0
Osam je sati. Sã--o--- --ras. S__ o___ h_____ S-o o-t- h-r-s- --------------- São oito horas. 0
Devet je sati. Sã- no-- -ora-. S__ n___ h_____ S-o n-v- h-r-s- --------------- São nove horas. 0
Deset je sati. Sã----- h--as. S__ d__ h_____ S-o d-z h-r-s- -------------- São dez horas. 0
Jedanaest je sati. Sã--o-----or-s. S__ o___ h_____ S-o o-z- h-r-s- --------------- São onze horas. 0
Dvanaest je sati. S---d-ze-h--a-. S__ d___ h_____ S-o d-z- h-r-s- --------------- São doze horas. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. U- min--------s-s----- -eg-nd-s. U_ m_____ t__ s_______ s________ U- m-n-t- t-m s-s-e-t- s-g-n-o-. -------------------------------- Um minuto tem sessenta segundos. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. U-- ho---tem-se--enta ---uto-. U__ h___ t__ s_______ m_______ U-a h-r- t-m s-s-e-t- m-n-t-s- ------------------------------ Uma hora tem sessenta minutos. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. U- d-- t-m---nte ---u-t-o-h--a-. U_ d__ t__ v____ e q_____ h_____ U- d-a t-m v-n-e e q-a-r- h-r-s- -------------------------------- Um dia tem vinte e quatro horas. 0

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...