Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   bg Часът

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [осем]

8 [osem]

Часът

[Chasyt]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Oprostite! И--и-ет-! Извинете! И-в-н-т-! --------- Извинете! 0
Izv---t-! Izvinete! I-v-n-t-! --------- Izvinete!
Koliko je sati, molim Vas? К---о е ч-с-т,-м---? Колко е часът, моля? К-л-о е ч-с-т- м-л-? -------------------- Колко е часът, моля? 0
K-l-o-ye chasy-, m----? Kolko ye chasyt, molya? K-l-o y- c-a-y-, m-l-a- ----------------------- Kolko ye chasyt, molya?
Hvala Vam puno! Много------да-я. Много благодаря. М-о-о б-а-о-а-я- ---------------- Много благодаря. 0
Mn-go -la-o-a---. Mnogo blagodarya. M-o-o b-a-o-a-y-. ----------------- Mnogo blagodarya.
Jedan je sat. Ча--т-- -дин. Часът е един. Ч-с-т е е-и-. ------------- Часът е един. 0
Cha--t ye y----. Chasyt ye yedin. C-a-y- y- y-d-n- ---------------- Chasyt ye yedin.
Dva su sata. Часъ- е д-а. Часът е два. Ч-с-т е д-а- ------------ Часът е два. 0
Cha-----e---a. Chasyt ye dva. C-a-y- y- d-a- -------------- Chasyt ye dva.
Tri su sata. Ч---т-- т-и. Часът е три. Ч-с-т е т-и- ------------ Часът е три. 0
Ch--y- y- tr-. Chasyt ye tri. C-a-y- y- t-i- -------------- Chasyt ye tri.
Četiri su sata. Ч-сът-е-ч-----. Часът е четири. Ч-с-т е ч-т-р-. --------------- Часът е четири. 0
C-a-yt----c--tir-. Chasyt ye chetiri. C-a-y- y- c-e-i-i- ------------------ Chasyt ye chetiri.
Pet je sati. Ч---- - пе-. Часът е пет. Ч-с-т е п-т- ------------ Часът е пет. 0
Ch-s-t--e--e-. Chasyt ye pet. C-a-y- y- p-t- -------------- Chasyt ye pet.
Šest je sati. Ча--- е ше-т. Часът е шест. Ч-с-т е ш-с-. ------------- Часът е шест. 0
Ch-syt y- -----. Chasyt ye shest. C-a-y- y- s-e-t- ---------------- Chasyt ye shest.
Sedam je sati. Ча-ът --с-д--. Часът е седем. Ч-с-т е с-д-м- -------------- Часът е седем. 0
C-asy--y------m. Chasyt ye sedem. C-a-y- y- s-d-m- ---------------- Chasyt ye sedem.
Osam je sati. Час-----о---. Часът е осем. Ч-с-т е о-е-. ------------- Часът е осем. 0
C-as-t--e ---m. Chasyt ye osem. C-a-y- y- o-e-. --------------- Chasyt ye osem.
Devet je sati. Ча--т-е--ев-т. Часът е девет. Ч-с-т е д-в-т- -------------- Часът е девет. 0
Chasy---e-devet. Chasyt ye devet. C-a-y- y- d-v-t- ---------------- Chasyt ye devet.
Deset je sati. Ч-съ-------е-. Часът е десет. Ч-с-т е д-с-т- -------------- Часът е десет. 0
Cha-y- -e -e---. Chasyt ye deset. C-a-y- y- d-s-t- ---------------- Chasyt ye deset.
Jedanaest je sati. Ч-съ--- --инай--т. Часът е единайсет. Ч-с-т е е-и-а-с-т- ------------------ Часът е единайсет. 0
Ch-syt ye------a-se-. Chasyt ye yedinayset. C-a-y- y- y-d-n-y-e-. --------------------- Chasyt ye yedinayset.
Dvanaest je sati. Ч-сът------н-йс-т. Часът е дванайсет. Ч-с-т е д-а-а-с-т- ------------------ Часът е дванайсет. 0
Chasy- -e d----yse-. Chasyt ye dvanayset. C-a-y- y- d-a-a-s-t- -------------------- Chasyt ye dvanayset.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Ед---ми---а-и-- -ей--т--е---ди. Една минута има шейсет секунди. Е-н- м-н-т- и-а ш-й-е- с-к-н-и- ------------------------------- Една минута има шейсет секунди. 0
E--a-m--u-- -ma -h-yset --ku-d-. Edna minuta ima sheyset sekundi. E-n- m-n-t- i-a s-e-s-t s-k-n-i- -------------------------------- Edna minuta ima sheyset sekundi.
Jedan sat ima šezdeset minuta. Е--- ча--и-- ше-с-----нут-. Един час има шейсет минути. Е-и- ч-с и-а ш-й-е- м-н-т-. --------------------------- Един час има шейсет минути. 0
E-i--chas -m- -h--s-t minut-. Edin chas ima sheyset minuti. E-i- c-a- i-a s-e-s-t m-n-t-. ----------------------------- Edin chas ima sheyset minuti.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Д---нощи-----ма -ва--е--- ч----и-ча-а. Денонощието има двайсет и четири часа. Д-н-н-щ-е-о и-а д-а-с-т и ч-т-р- ч-с-. -------------------------------------- Денонощието има двайсет и четири часа. 0
D--on-s-ch---- i-a d--y-et - -he--ri--h-s-. Denonoshchieto ima dvayset i chetiri chasa. D-n-n-s-c-i-t- i-a d-a-s-t i c-e-i-i c-a-a- ------------------------------------------- Denonoshchieto ima dvayset i chetiri chasa.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...