Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   bg Часът

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [осем]

8 [osem]

Часът

[Chasyt]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Oprostite! И-в--ете! И________ И-в-н-т-! --------- Извинете! 0
I--in-te! I________ I-v-n-t-! --------- Izvinete!
Koliko je sati, molim Vas? К-лко е--ас-т, -о--? К____ е ч_____ м____ К-л-о е ч-с-т- м-л-? -------------------- Колко е часът, моля? 0
K-----ye cha-y-,-m-l--? K____ y_ c______ m_____ K-l-o y- c-a-y-, m-l-a- ----------------------- Kolko ye chasyt, molya?
Hvala Vam puno! Мног- б--год-ря. М____ б_________ М-о-о б-а-о-а-я- ---------------- Много благодаря. 0
Mn--o -lagod-r--. M____ b__________ M-o-o b-a-o-a-y-. ----------------- Mnogo blagodarya.
Jedan je sat. Час-т-е --и-. Ч____ е е____ Ч-с-т е е-и-. ------------- Часът е един. 0
Ch--yt -e-yed--. C_____ y_ y_____ C-a-y- y- y-d-n- ---------------- Chasyt ye yedin.
Dva su sata. Ч--ъ- - --а. Ч____ е д___ Ч-с-т е д-а- ------------ Часът е два. 0
C--syt y- ---. C_____ y_ d___ C-a-y- y- d-a- -------------- Chasyt ye dva.
Tri su sata. Ч-----е-т--. Ч____ е т___ Ч-с-т е т-и- ------------ Часът е три. 0
Cha--t ye-tri. C_____ y_ t___ C-a-y- y- t-i- -------------- Chasyt ye tri.
Četiri su sata. Ча----- ---и-и. Ч____ е ч______ Ч-с-т е ч-т-р-. --------------- Часът е четири. 0
Ch-sy---- c-eti--. C_____ y_ c_______ C-a-y- y- c-e-i-i- ------------------ Chasyt ye chetiri.
Pet je sati. Ч---т-е-пе-. Ч____ е п___ Ч-с-т е п-т- ------------ Часът е пет. 0
C-a--t y--pet. C_____ y_ p___ C-a-y- y- p-t- -------------- Chasyt ye pet.
Šest je sati. Час-т-------. Ч____ е ш____ Ч-с-т е ш-с-. ------------- Часът е шест. 0
C--s-t -- shest. C_____ y_ s_____ C-a-y- y- s-e-t- ---------------- Chasyt ye shest.
Sedam je sati. Час-т-е с-д-м. Ч____ е с_____ Ч-с-т е с-д-м- -------------- Часът е седем. 0
C---y---- ---em. C_____ y_ s_____ C-a-y- y- s-d-m- ---------------- Chasyt ye sedem.
Osam je sati. Ч-съ- е-ос--. Ч____ е о____ Ч-с-т е о-е-. ------------- Часът е осем. 0
Ch-s-- ---o---. C_____ y_ o____ C-a-y- y- o-e-. --------------- Chasyt ye osem.
Devet je sati. Ч---т е д--ет. Ч____ е д_____ Ч-с-т е д-в-т- -------------- Часът е девет. 0
C-as-- -----vet. C_____ y_ d_____ C-a-y- y- d-v-t- ---------------- Chasyt ye devet.
Deset je sati. Ч---т - де---. Ч____ е д_____ Ч-с-т е д-с-т- -------------- Часът е десет. 0
Cha--- y----set. C_____ y_ d_____ C-a-y- y- d-s-t- ---------------- Chasyt ye deset.
Jedanaest je sati. Ч-с-- е -д---йс--. Ч____ е е_________ Ч-с-т е е-и-а-с-т- ------------------ Часът е единайсет. 0
C-a-------yed---y-et. C_____ y_ y__________ C-a-y- y- y-d-n-y-e-. --------------------- Chasyt ye yedinayset.
Dvanaest je sati. Ча--- --два-ай-ет. Ч____ е д_________ Ч-с-т е д-а-а-с-т- ------------------ Часът е дванайсет. 0
C--syt--e-dv-n----t. C_____ y_ d_________ C-a-y- y- d-a-a-s-t- -------------------- Chasyt ye dvanayset.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Ед-а--ин--- им- ше--ет---к-н--. Е___ м_____ и__ ш_____ с_______ Е-н- м-н-т- и-а ш-й-е- с-к-н-и- ------------------------------- Една минута има шейсет секунди. 0
Ed-a -i-u-- -ma-s---s-- --ku---. E___ m_____ i__ s______ s_______ E-n- m-n-t- i-a s-e-s-t s-k-n-i- -------------------------------- Edna minuta ima sheyset sekundi.
Jedan sat ima šezdeset minuta. Ед-н ч-с им- ш-йсе---ин---. Е___ ч__ и__ ш_____ м______ Е-и- ч-с и-а ш-й-е- м-н-т-. --------------------------- Един час има шейсет минути. 0
Edi------ -ma sh--s-t--inu--. E___ c___ i__ s______ m______ E-i- c-a- i-a s-e-s-t m-n-t-. ----------------------------- Edin chas ima sheyset minuti.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Д--о-о------и-а -ва--е- и ч-ти----а-а. Д__________ и__ д______ и ч_____ ч____ Д-н-н-щ-е-о и-а д-а-с-т и ч-т-р- ч-с-. -------------------------------------- Денонощието има двайсет и четири часа. 0
Den--osh-h-et--i-- --a-se- --c----ri-c-a--. D_____________ i__ d______ i c______ c_____ D-n-n-s-c-i-t- i-a d-a-s-t i c-e-i-i c-a-a- ------------------------------------------- Denonoshchieto ima dvayset i chetiri chasa.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...