Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   te సమయం

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [ఎనిమిది]

8 [Enimidi]

సమయం

[Samayaṁ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski telugu igra Više
Oprostite! మ-్నిం---ి! మ---------- మ-్-ి-చ-డ-! ----------- మన్నించండి! 0
M-n--n̄--ṇ-i! M------------ M-n-i-̄-a-ḍ-! ------------- Mannin̄caṇḍi!
Koliko je sati, molim Vas? స-యం-ఎ-త అ-----ద-? స--- ఎ-- అ-------- స-య- ఎ-త అ-్-ి-ద-? ------------------ సమయం ఎంత అయ్యింది? 0
Samay-ṁ --ta a-y--d-? S------ e--- a------- S-m-y-ṁ e-t- a-y-n-i- --------------------- Samayaṁ enta ayyindi?
Hvala Vam puno! ధన్----ం ధ------- ధ-్-వ-ద- -------- ధన్యవాదం 0
Dh-n--avādaṁ D----------- D-a-'-a-ā-a- ------------ Dhan'yavādaṁ
Jedan je sat. ఒ---గం---య్యింది ఒ------ అ------- ఒ-ట-గ-ట అ-్-ి-ద- ---------------- ఒంటిగంట అయ్యింది 0
Oṇṭi----a----in-i O-------- a------ O-ṭ-g-ṇ-a a-y-n-i ----------------- Oṇṭigaṇṭa ayyindi
Dva su sata. ర-ం-- [గం---- అయ్యి--ి ర---- [------ అ------- ర-ం-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ---------------------- రెండు [గంటలు] అయ్యింది 0
R-ṇ-u--g-ṇ-alu]-ayy--di R---- [-------- a------ R-ṇ-u [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ----------------------- Reṇḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Tri su sata. మూ-ు-[గం-ల-] అయ్--ంది మ--- [------ అ------- మ-డ- [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- --------------------- మూడు [గంటలు] అయ్యింది 0
M-ḍu [--ṇṭalu] ay-in-i M--- [-------- a------ M-ḍ- [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ---------------------- Mūḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Četiri su sata. న-లు-ు-[గ-టలు]-అ---ి--ి న----- [------ అ------- న-ల-గ- [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ----------------------- నాలుగు [గంటలు] అయ్యింది 0
Nā--g- -g-ṇ------a---n-i N----- [-------- a------ N-l-g- [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ------------------------ Nālugu [gaṇṭalu] ayyindi
Pet je sati. ఐ-- [----ు] -య్యి-ది ఐ-- [------ అ------- ఐ-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- -------------------- ఐదు [గంటలు] అయ్యింది 0
A--- ---ṇ--lu- --yindi A--- [-------- a------ A-d- [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ---------------------- Aidu [gaṇṭalu] ayyindi
Šest je sati. ఆ---[-ంటల-] అ-్-ి--ి ఆ-- [------ అ------- ఆ-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- -------------------- ఆరు [గంటలు] అయ్యింది 0
Ār--[g-ṇṭal-]--yy--di Ā-- [-------- a------ Ā-u [-a-ṭ-l-] a-y-n-i --------------------- Āru [gaṇṭalu] ayyindi
Sedam je sati. ఏడు---ంట--- ---యి-ది ఏ-- [------ అ------- ఏ-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- -------------------- ఏడు [గంటలు] అయ్యింది 0
Ē----ga---lu] --y-ndi Ē-- [-------- a------ Ē-u [-a-ṭ-l-] a-y-n-i --------------------- Ēḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Osam je sati. ఎన--ి-- [గ--లు]-అయ-యి-ది ఎ------ [------ అ------- ఎ-ి-ి-ి [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ------------------------ ఎనిమిది [గంటలు] అయ్యింది 0
En--id--[gaṇṭa-u---yy-n-i E------ [-------- a------ E-i-i-i [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ------------------------- Enimidi [gaṇṭalu] ayyindi
Devet je sati. తొమ్మి-ి--ంటలు-అ-్యిం-ి త------- గ---- అ------- త-మ-మ-ద- గ-ట-ు అ-్-ి-ద- ----------------------- తొమ్మిది గంటలు అయ్యింది 0
T---mi-i ga-ṭalu----i--i T------- g------ a------ T-m-m-d- g-ṇ-a-u a-y-n-i ------------------------ Tom'midi gaṇṭalu ayyindi
Deset je sati. ప---[---లు] అ-్----ి ప-- [------ అ------- ప-ి [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- -------------------- పది [గంటలు] అయ్యింది 0
P-d- --a--a--] ayyi--i P--- [-------- a------ P-d- [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ---------------------- Padi [gaṇṭalu] ayyindi
Jedanaest je sati. ప-క------గంట-----------ి ప------ [------ అ------- ప-క-ం-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ------------------------ పదకొండు [గంటలు] అయ్యింది 0
Pa-ak-ṇ----g--ṭ---] -yy---i P-------- [-------- a------ P-d-k-ṇ-u [-a-ṭ-l-] a-y-n-i --------------------------- Padakoṇḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Dvanaest je sati. ప-్-ెం---[గ-ట--]--య-య---ి ప------- [------ అ------- ప-్-ె-డ- [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ------------------------- పన్నెండు [గంటలు] అయ్యింది 0
P-n--ṇḍ--[---ṭ-lu]---y--di P------- [-------- a------ P-n-e-ḍ- [-a-ṭ-l-] a-y-n-i -------------------------- Panneṇḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ఒక-న-మ--ం -ో అ-వ-----ం---ు-ఉ-టాయి ఒ- న----- ల- అ--- స------- ఉ----- ఒ- న-మ-ష- ల- అ-వ- స-క-డ-ల- ఉ-ట-య- --------------------------------- ఒక నిమిషం లో అరవై సెకండ్లు ఉంటాయి 0
Oka -imiṣa- lō -r-----se-a-ḍ-- -ṇ-āyi O-- n------ l- a----- s------- u----- O-a n-m-ṣ-ṁ l- a-a-a- s-k-ṇ-l- u-ṭ-y- ------------------------------------- Oka nimiṣaṁ lō aravai sekaṇḍlu uṇṭāyi
Jedan sat ima šezdeset minuta. ఒ--గ-టలో అర-ై-నిమి-ా----ంట--ి ఒ- గ---- అ--- న------- ఉ----- ఒ- గ-ట-ో అ-వ- న-మ-ష-ల- ఉ-ట-య- ----------------------------- ఒక గంటలో అరవై నిమిషాలు ఉంటాయి 0
Ok- ------ō-a-a--i--imiṣ--u-uṇṭ--i O-- g------ a----- n------- u----- O-a g-ṇ-a-ō a-a-a- n-m-ṣ-l- u-ṭ-y- ---------------------------------- Oka gaṇṭalō aravai nimiṣālu uṇṭāyi
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. ఒ- -ో---ో----ై-ాల-గు--ం-ల- ఉం-ా-ి ఒ- ర----- ఇ--------- గ---- ఉ----- ఒ- ర-జ-ల- ఇ-వ-న-ల-గ- గ-ట-ు ఉ-ట-య- --------------------------------- ఒక రోజులో ఇరవైనాలుగు గంటలు ఉంటాయి 0
Ok- -ōjulō-i-a-a---l-gu ga---lu-uṇṭā-i O-- r----- i----------- g------ u----- O-a r-j-l- i-a-a-n-l-g- g-ṇ-a-u u-ṭ-y- -------------------------------------- Oka rōjulō iravainālugu gaṇṭalu uṇṭāyi

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...