Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   ka საათის დროები

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [რვა]

8 [rva]

საათის დროები

[saatis droebi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Oprostite! მ----იეთ! მაპატიეთ! მ-პ-ტ-ე-! --------- მაპატიეთ! 0
m-----'-et! map'at'iet! m-p-a-'-e-! ----------- map'at'iet!
Koliko je sati, molim Vas? უ-აცრავ--- --მ-ლ----ა---? უკაცრავად, რომელი საათია? უ-ა-რ-ვ-დ- რ-მ-ლ- ს-ა-ი-? ------------------------- უკაცრავად, რომელი საათია? 0
u--at-ra-ad,-r-meli saa---? uk'atsravad, romeli saatia? u-'-t-r-v-d- r-m-l- s-a-i-? --------------------------- uk'atsravad, romeli saatia?
Hvala Vam puno! დიდი --დლ---. დიდი მადლობა. დ-დ- მ-დ-ო-ა- ------------- დიდი მადლობა. 0
d-----ad----. didi madloba. d-d- m-d-o-a- ------------- didi madloba.
Jedan je sat. პირ-ელ--ს---ია. პირველი საათია. პ-რ-ე-ი ს-ა-ი-. --------------- პირველი საათია. 0
p--r-e----aat-a. p'irveli saatia. p-i-v-l- s-a-i-. ---------------- p'irveli saatia.
Dva su sata. ორ----ა-ი-. ორი საათია. ო-ი ს-ა-ი-. ----------- ორი საათია. 0
or- ----i-. ori saatia. o-i s-a-i-. ----------- ori saatia.
Tri su sata. სამ- ს-ა-ი-. სამი საათია. ს-მ- ს-ა-ი-. ------------ სამი საათია. 0
sami ---ti-. sami saatia. s-m- s-a-i-. ------------ sami saatia.
Četiri su sata. ო-ხი ს-ათ-ა. ოთხი საათია. ო-ხ- ს-ა-ი-. ------------ ოთხი საათია. 0
ot----saati-. otkhi saatia. o-k-i s-a-i-. ------------- otkhi saatia.
Pet je sati. ხ--- --ა-ი-. ხუთი საათია. ხ-თ- ს-ა-ი-. ------------ ხუთი საათია. 0
k---i-s---ia. khuti saatia. k-u-i s-a-i-. ------------- khuti saatia.
Šest je sati. ე---ი ს--თ--. ექვსი საათია. ე-ვ-ი ს-ა-ი-. ------------- ექვსი საათია. 0
e--s--saa-i-. ekvsi saatia. e-v-i s-a-i-. ------------- ekvsi saatia.
Sedam je sati. შვიდი -ა-თ-ა. შვიდი საათია. შ-ი-ი ს-ა-ი-. ------------- შვიდი საათია. 0
s---di saatia. shvidi saatia. s-v-d- s-a-i-. -------------- shvidi saatia.
Osam je sati. რვ----ა---. რვა საათია. რ-ა ს-ა-ი-. ----------- რვა საათია. 0
rv---aat-a. rva saatia. r-a s-a-i-. ----------- rva saatia.
Devet je sati. ც-რა-სა-თ-ა. ცხრა საათია. ც-რ- ს-ა-ი-. ------------ ცხრა საათია. 0
t------s-----. tskhra saatia. t-k-r- s-a-i-. -------------- tskhra saatia.
Deset je sati. ათ- ს-ა--ა. ათი საათია. ა-ი ს-ა-ი-. ----------- ათი საათია. 0
ati-s---ia. ati saatia. a-i s-a-i-. ----------- ati saatia.
Jedanaest je sati. თ-რთმ-ტი-სა---ა. თერთმეტი საათია. თ-რ-მ-ტ- ს-ა-ი-. ---------------- თერთმეტი საათია. 0
t-r-m---i -a-t-a. tertmet'i saatia. t-r-m-t-i s-a-i-. ----------------- tertmet'i saatia.
Dvanaest je sati. თო-მ-ტ--ს-ათ-ა. თორმეტი საათია. თ-რ-ე-ი ს-ა-ი-. --------------- თორმეტი საათია. 0
to-m---- ---t-a. tormet'i saatia. t-r-e-'- s-a-i-. ---------------- tormet'i saatia.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ერთ-წუ---------ი წა---. ერთ წუთში სამოცი წამია. ე-თ წ-თ-ი ს-მ-ც- წ-მ-ა- ----------------------- ერთ წუთში სამოცი წამია. 0
e-- t-'u-sh- ----t---t-'---a. ert ts'utshi samotsi ts'amia. e-t t-'-t-h- s-m-t-i t-'-m-a- ----------------------------- ert ts'utshi samotsi ts'amia.
Jedan sat ima šezdeset minuta. ერთ საათ-ი--ამ--- -უთ--. ერთ საათში სამოცი წუთია. ე-თ ს-ა-შ- ს-მ-ც- წ-თ-ა- ------------------------ ერთ საათში სამოცი წუთია. 0
ert----tshi samot-- --'utia. ert saatshi samotsi ts'utia. e-t s-a-s-i s-m-t-i t-'-t-a- ---------------------------- ert saatshi samotsi ts'utia.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. ერთ-დ-ე------ა-თ-- -ა-თ--. ერთ დღეში ოცდაოთხი საათია. ე-თ დ-ე-ი ო-დ-ო-ხ- ს-ა-ი-. -------------------------- ერთ დღეში ოცდაოთხი საათია. 0
er- d-h---i ot-d-ot-hi saa--a. ert dgheshi otsdaotkhi saatia. e-t d-h-s-i o-s-a-t-h- s-a-i-. ------------------------------ ert dgheshi otsdaotkhi saatia.

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...