Zbirka izraza

hr Raditi   »   px Trabalhar

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [cinquenta e cinco]

Trabalhar

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski portugalski (BR) igra Više
Što ste po zanimanju? Em q-- v--- t-------? Em que você trabalha? 0
Moj muž je liječnik po zanimanju. O m-- m----- t------- c--- m-----. O meu marido trabalha como médico. 0
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Eu t------- e- m--- p------ c--- e---------. Eu trabalho em meio período como enfermeira. 0
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. Em b---- r---------- a a------------. Em breve receberemos a aposentadoria. 0
Ali porezi su visoki. Ma- o- i------- s-- e-------. Mas os impostos são elevados. 0
I zdravstveno osiguranje je skupo. E o s----- d- s---- é e------. E o seguro de saúde é elevado. 0
Što želiš jednom postati? O q-- v--- q--- s-- n- f-----? O que você quer ser no futuro? 0
Želim biti inženjer. Eu q---- s-- e---------. Eu quero ser engenheiro. 0
Želim studirati na sveučilištu. Eu q---- e------ n- u-----------. Eu quero estudar na universidade. 0
Ja sam pripravnik. Eu s-- e---------. Eu sou estagiário. 0
Ne zarađujem puno. Eu n-- g---- m----. Eu não ganho muito. 0
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. Eu e---- f------ u- e------ n- e-------. Eu estou fazendo um estágio no exterior. 0
Ovo je moj šef. Es-- é o m-- p-----. Este é o meu patrão. 0
Imam drage kolege. Eu t---- c------ s---------. Eu tenho colegas simpáticos. 0
U podne uvijek idemo u kantinu. Na h--- d- a----- v---- s----- à c------. Na hora do almoço vamos sempre à cantina. 0
Tražim radno mjesto. Eu e---- p--------- e------. Eu estou procurando emprego. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Eu j- e---- h- u- a-- d----------- /--. Eu já estou há um ano desempregado /-a. 0
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. Ne--- p--- h- d------------ d- m---. Neste país há desempregados de mais. 0

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?