Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   uk Години доби

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [вісім]

8 [visim]

Години доби

[Hodyny doby]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Oprostite! Ви-----! Вибачте! 0
V-------! Vy------! Vybachte! V-b-c-t-! --------!
Koliko je sati, molim Vas? Ск----- б---------- к---- г-----? Скажіть будь-ласка, котра година? 0
S------- b----l----, k---- h-----? Sk------ b---------- k---- h-----? Skazhitʹ budʹ-laska, kotra hodyna? S-a-h-t- b-d--l-s-a, k-t-a h-d-n-? -------------------,-------------?
Hvala Vam puno! Щи-- д----. Щиро дякую. 0
S------ d------. Sh----- d------. Shchyro dyakuyu. S-c-y-o d-a-u-u. ---------------.
Jedan je sat. Пе--- г-----. Перша година. 0
P----- h-----. Pe---- h-----. Persha hodyna. P-r-h- h-d-n-. -------------.
Dva su sata. Др--- г-----. Друга година. 0
D---- h-----. Dr--- h-----. Druha hodyna. D-u-a h-d-n-. ------------.
Tri su sata. Тр--- г-----. Третя година. 0
T----- h-----. Tr---- h-----. Tretya hodyna. T-e-y- h-d-n-. -------------.
Četiri su sata. Че------ г-----. Четверта година. 0
C-------- h-----. Ch------- h-----. Chetverta hodyna. C-e-v-r-a h-d-n-. ----------------.
Pet je sati. П’--- г-----. П’ята година. 0
P----- h-----. Pʺ---- h-----. Pʺyata hodyna. P-y-t- h-d-n-. -------------.
Šest je sati. Шо--- г-----. Шоста година. 0
S----- h-----. Sh---- h-----. Shosta hodyna. S-o-t- h-d-n-. -------------.
Sedam je sati. Сь--- г-----. Сьома година. 0
S---- h-----. Sʹ--- h-----. Sʹoma hodyna. S-o-a h-d-n-. ------------.
Osam je sati. Во---- г-----. Восьма година. 0
V----- h-----. Vo---- h-----. Vosʹma hodyna. V-s-m- h-d-n-. -------------.
Devet je sati. Де----- г-----. Дев’ята година. 0
D------- h-----. De------ h-----. Devʺyata hodyna. D-v-y-t- h-d-n-. ---------------.
Deset je sati. Де---- г-----. Десята година. 0
D------ h-----. De----- h-----. Desyata hodyna. D-s-a-a h-d-n-. --------------.
Jedanaest je sati. Од-------- г-----. Одинадцята година. 0
O----------- h-----. Od---------- h-----. Odynadtsyata hodyna. O-y-a-t-y-t- h-d-n-. -------------------.
Dvanaest je sati. Дв-------- г-----. Дванадцята година. 0
D----------- h-----. Dv---------- h-----. Dvanadtsyata hodyna. D-a-a-t-y-t- h-d-n-. -------------------.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Хв----- м-- ш-------- с-----. Хвилина має шістдесят секунд. 0
K------- m--- s---------- s-----. Kh------ m--- s---------- s-----. Khvylyna maye shistdesyat sekund. K-v-l-n- m-y- s-i-t-e-y-t s-k-n-. --------------------------------.
Jedan sat ima šezdeset minuta. Го---- м-- ш-------- х-----. Година має шістдесят хвилин. 0
H----- m--- s---------- k------. Ho---- m--- s---------- k------. Hodyna maye shistdesyat khvylyn. H-d-n- m-y- s-i-t-e-y-t k-v-l-n. -------------------------------.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Де-- м-- д------- ч----- г-----. День має двадцять чотири години. 0
D--- m--- d--------- c------ h-----. De-- m--- d--------- c------ h-----. Denʹ maye dvadtsyatʹ chotyry hodyny. D-n- m-y- d-a-t-y-t- c-o-y-y h-d-n-. -----------------------------------.

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...