Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   af In die restaurant 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [twee en dertig]

In die restaurant 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski afrikaans igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. ’- P---ie-----tj--s m-t t-mati-s---. ’_ P_____ s________ m__ t___________ ’- P-k-i- s-a-t-i-s m-t t-m-t-e-o-s- ------------------------------------ ’n Pakkie slaptjips met tamatiesous. 0
I dvaput s majonezom. En t--e -e- -----n-i-e. E_ t___ m__ m__________ E- t-e- m-t m-y-n-a-s-. ----------------------- En twee met mayonnaise. 0
I triput prženu kobasicu sa senfom. En -rie w---ies m-- mos-e--. E_ d___ w______ m__ m_______ E- d-i- w-r-i-s m-t m-s-e-d- ---------------------------- En drie worsies met mosterd. 0
Kakvo povrće imate? Watter-groente-het -? W_____ g______ h__ u_ W-t-e- g-o-n-e h-t u- --------------------- Watter groente het u? 0
Imate li graha? He--u b-n-? H__ u b____ H-t u b-n-? ----------- Het u bone? 0
Imate li cvjetače? H-- - -lom--ol? H__ u b________ H-t u b-o-k-o-? --------------- Het u blomkool? 0
Ja rado jedem kukuruz. E--e---g---- -------. E_ e__ g____ m_______ E- e-t g-a-g m-e-i-s- --------------------- Ek eet graag mielies. 0
Ja rado jedem krastavce. E- --t---a-g k-m-o-me-. E_ e__ g____ k_________ E- e-t g-a-g k-m-o-m-r- ----------------------- Ek eet graag komkommer. 0
Ja rado jedem rajčice. Ek---- -ra-g-t-ma--es. E_ e__ g____ t________ E- e-t g-a-g t-m-t-e-. ---------------------- Ek eet graag tamaties. 0
Jedete li i Vi rado poriluk? E-----ook -raa---r--? E__ u o__ g____ p____ E-t u o-k g-a-g p-e-? --------------------- Eet u ook graag prei? 0
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? Eet ---ok-graa- ---r---l? E__ u o__ g____ s________ E-t u o-k g-a-g s-u-k-o-? ------------------------- Eet u ook graag suurkool? 0
Jedete li Vi rado i leću? E-t-u---k---a-- le-s-es? E__ u o__ g____ l_______ E-t u o-k g-a-g l-n-i-s- ------------------------ Eet u ook graag lensies? 0
Jedeš li i ti rado mrkvu? Ee--jy---- gr-a- --r-e-s? E__ j_ o__ g____ w_______ E-t j- o-k g-a-g w-r-e-s- ------------------------- Eet jy ook graag wortels? 0
Jedeš li i ti rado brokulu? Ee--j- --- ---a--b----oli? E__ j_ o__ g____ b________ E-t j- o-k g-a-g b-o-k-l-? -------------------------- Eet jy ook graag brokkoli? 0
Jedeš li i ti rado papriku? E-- jy-o-k---aag--oetris-ie? E__ j_ o__ g____ s__________ E-t j- o-k g-a-g s-e-r-s-i-? ---------------------------- Eet jy ook graag soetrissie? 0
Ja ne volim luk. Ek--o--n-----n-u-e -ie. E_ h__ n__ v__ u__ n___ E- h-u n-e v-n u-e n-e- ----------------------- Ek hou nie van uie nie. 0
Ja ne volim masline. E- h----i--van-oly-e --e. E_ h__ n__ v__ o____ n___ E- h-u n-e v-n o-y-e n-e- ------------------------- Ek hou nie van olywe nie. 0
Ja ne volim gljive. E----u -ie -a- s---i-e-e nie. E_ h__ n__ v__ s________ n___ E- h-u n-e v-n s-m-i-e-e n-e- ----------------------------- Ek hou nie van sampioene nie. 0

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!