Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   bg В ресторанта 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [трийсет и две]

32 [triyset i dve]

В ресторанта 4

[V restoranta 4]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. Е-на п-рц-я ---жени-------- --к-т--п. Е___ п_____ п______ к______ с к______ Е-н- п-р-и- п-р-е-и к-р-о-и с к-т-у-. ------------------------------------- Една порция пържени картофи с кетчуп. 0
E----po-tsiy--py-----i--ar-o-i-----tchup. E___ p_______ p_______ k______ s k_______ E-n- p-r-s-y- p-r-h-n- k-r-o-i s k-t-h-p- ----------------------------------------- Edna portsiya pyrzheni kartofi s ketchup.
I dvaput s majonezom. И-д-- пор-и- с----он---. И д__ п_____ с м________ И д-е п-р-и- с м-й-н-з-. ------------------------ И две порции с майонеза. 0
I-d-e por-s-i s ----nez-. I d__ p______ s m________ I d-e p-r-s-i s m-y-n-z-. ------------------------- I dve portsii s mayoneza.
I triput prženu kobasicu sa senfom. И --и-по---и-печ-ни ---енич-и-с -ор----. И т__ п_____ п_____ н________ с г_______ И т-и п-р-и- п-ч-н- н-д-н-ч-и с г-р-и-а- ---------------------------------------- И три порции печени наденички с горчица. 0
I--r--p-rt----p---e-i -ad----hki-s--or--its-. I t__ p______ p______ n_________ s g_________ I t-i p-r-s-i p-c-e-i n-d-n-c-k- s g-r-h-t-a- --------------------------------------------- I tri portsii pecheni nadenichki s gorchitsa.
Kakvo povrće imate? Ка-в- -елен-у-и имате? К____ з________ и_____ К-к-и з-л-н-у-и и-а-е- ---------------------- Какви зеленчуци имате? 0
Kakv--ze------t-i i-ate? K____ z__________ i_____ K-k-i z-l-n-h-t-i i-a-e- ------------------------ Kakvi zelenchutsi imate?
Imate li graha? И--т- -и-зелен боб? И____ л_ з____ б___ И-а-е л- з-л-н б-б- ------------------- Имате ли зелен боб? 0
Im--e li---len-b-b? I____ l_ z____ b___ I-a-e l- z-l-n b-b- ------------------- Imate li zelen bob?
Imate li cvjetače? И-а-е -- ---т-о зе-е? И____ л_ ц_____ з____ И-а-е л- ц-е-н- з-л-? --------------------- Имате ли цветно зеле? 0
Ima-- ---tsve-n- ---e? I____ l_ t______ z____ I-a-e l- t-v-t-o z-l-? ---------------------- Imate li tsvetno zele?
Ja rado jedem kukuruz. Аз--бич-м царе--ц-. А_ о_____ ц________ А- о-и-а- ц-р-в-ц-. ------------------- Аз обичам царевица. 0
Az ---cham t---e-it-a. A_ o______ t__________ A- o-i-h-m t-a-e-i-s-. ---------------------- Az obicham tsarevitsa.
Ja rado jedem krastavce. Аз --и-ам кр-ст-в--и. А_ о_____ к__________ А- о-и-а- к-а-т-в-ц-. --------------------- Аз обичам краставици. 0
A---b--h-m-k-ast---ts-. A_ o______ k___________ A- o-i-h-m k-a-t-v-t-i- ----------------------- Az obicham krastavitsi.
Ja rado jedem rajčice. Аз----ч-м-д--ат-. А_ о_____ д______ А- о-и-а- д-м-т-. ----------------- Аз обичам домати. 0
Az-obic-a- --m--i. A_ o______ d______ A- o-i-h-m d-m-t-. ------------------ Az obicham domati.
Jedete li i Vi rado poriluk? И---- л- о--ч--- ч--ъ-? И В__ л_ о______ ч_____ И В-е л- о-и-а-е ч-с-н- ----------------------- И Вие ли обичате чесън? 0
I Vi--l--o----at---h----? I V__ l_ o_______ c______ I V-e l- o-i-h-t- c-e-y-? ------------------------- I Vie li obichate chesyn?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? И В-е л- о--ч--е--и---- -е--? И В__ л_ о______ к_____ з____ И В-е л- о-и-а-е к-с-л- з-л-? ----------------------------- И Вие ли обичате кисело зеле? 0
I V-e -----ich-te -is-lo ze--? I V__ l_ o_______ k_____ z____ I V-e l- o-i-h-t- k-s-l- z-l-? ------------------------------ I Vie li obichate kiselo zele?
Jedete li Vi rado i leću? И---е -и--б---те--ещ-? И В__ л_ о______ л____ И В-е л- о-и-а-е л-щ-? ---------------------- И Вие ли обичате леща? 0
I--ie li--bi-hate-le--c-a? I V__ l_ o_______ l_______ I V-e l- o-i-h-t- l-s-c-a- -------------------------- I Vie li obichate leshcha?
Jedeš li i ti rado mrkvu? И-----и обичаш мо-к-в-? И т_ л_ о_____ м_______ И т- л- о-и-а- м-р-о-и- ----------------------- И ти ли обичаш моркови? 0
I -i -i --i--ash --rk--i? I t_ l_ o_______ m_______ I t- l- o-i-h-s- m-r-o-i- ------------------------- I ti li obichash morkovi?
Jedeš li i ti rado brokulu? И--и л- о----ш-б--ко-и? И т_ л_ о_____ б_______ И т- л- о-и-а- б-о-о-и- ----------------------- И ти ли обичаш броколи? 0
I--- l----ichash----k-l-? I t_ l_ o_______ b_______ I t- l- o-i-h-s- b-o-o-i- ------------------------- I ti li obichash brokoli?
Jedeš li i ti rado papriku? И ---ли--бич----и-ер? И т_ л_ о_____ п_____ И т- л- о-и-а- п-п-р- --------------------- И ти ли обичаш пипер? 0
I t- li -b--ha-h pi---? I t_ l_ o_______ p_____ I t- l- o-i-h-s- p-p-r- ----------------------- I ti li obichash piper?
Ja ne volim luk. Аз------и-а- -у-. А_ н_ о_____ л___ А- н- о-и-а- л-к- ----------------- Аз не обичам лук. 0
Az n---bi-------k. A_ n_ o______ l___ A- n- o-i-h-m l-k- ------------------ Az ne obicham luk.
Ja ne volim masline. Аз--е-о--чам м--ли--. А_ н_ о_____ м_______ А- н- о-и-а- м-с-и-и- --------------------- Аз не обичам маслини. 0
A---e---ic----m--lin-. A_ n_ o______ m_______ A- n- o-i-h-m m-s-i-i- ---------------------- Az ne obicham maslini.
Ja ne volim gljive. Аз--е--------гъ-и. А_ н_ о_____ г____ А- н- о-и-а- г-б-. ------------------ Аз не обичам гъби. 0
Az-ne---ic-a- -yb-. A_ n_ o______ g____ A- n- o-i-h-m g-b-. ------------------- Az ne obicham gybi.

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!