Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   bg В ресторанта 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [трийсет и две]

32 [triyset i dve]

В ресторанта 4

[V restoranta 4]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. Една порци- -ъ-жени--а-то---- --т-уп. Една порция пържени картофи с кетчуп. Е-н- п-р-и- п-р-е-и к-р-о-и с к-т-у-. ------------------------------------- Една порция пържени картофи с кетчуп. 0
E-----o-t---- p-r--e-i -a---f--s-k-t---p. Edna portsiya pyrzheni kartofi s ketchup. E-n- p-r-s-y- p-r-h-n- k-r-o-i s k-t-h-p- ----------------------------------------- Edna portsiya pyrzheni kartofi s ketchup.
I dvaput s majonezom. И--в--п-р--и-- майо--за. И две порции с майонеза. И д-е п-р-и- с м-й-н-з-. ------------------------ И две порции с майонеза. 0
I --e po--sii-- mayo-eza. I dve portsii s mayoneza. I d-e p-r-s-i s m-y-n-z-. ------------------------- I dve portsii s mayoneza.
I triput prženu kobasicu sa senfom. И -р- -о-ц-и -еч--и над----ки с---р-и-а. И три порции печени наденички с горчица. И т-и п-р-и- п-ч-н- н-д-н-ч-и с г-р-и-а- ---------------------------------------- И три порции печени наденички с горчица. 0
I t-- -or---i -ech-n- -a-e-ichki-s-go--h-t-a. I tri portsii pecheni nadenichki s gorchitsa. I t-i p-r-s-i p-c-e-i n-d-n-c-k- s g-r-h-t-a- --------------------------------------------- I tri portsii pecheni nadenichki s gorchitsa.
Kakvo povrće imate? Как----ел-нч-ци---ат-? Какви зеленчуци имате? К-к-и з-л-н-у-и и-а-е- ---------------------- Какви зеленчуци имате? 0
Ka--i z--e---utsi---a-e? Kakvi zelenchutsi imate? K-k-i z-l-n-h-t-i i-a-e- ------------------------ Kakvi zelenchutsi imate?
Imate li graha? Им--е-л----ле- -об? Имате ли зелен боб? И-а-е л- з-л-н б-б- ------------------- Имате ли зелен боб? 0
Im-te li -e-e---ob? Imate li zelen bob? I-a-e l- z-l-n b-b- ------------------- Imate li zelen bob?
Imate li cvjetače? Има----и цветн- зе--? Имате ли цветно зеле? И-а-е л- ц-е-н- з-л-? --------------------- Имате ли цветно зеле? 0
I--te-li-t---t-o ----? Imate li tsvetno zele? I-a-e l- t-v-t-o z-l-? ---------------------- Imate li tsvetno zele?
Ja rado jedem kukuruz. А- об--ам-ц--ев---. Аз обичам царевица. А- о-и-а- ц-р-в-ц-. ------------------- Аз обичам царевица. 0
A- ----ha- --ar-----a. Az obicham tsarevitsa. A- o-i-h-m t-a-e-i-s-. ---------------------- Az obicham tsarevitsa.
Ja rado jedem krastavce. Аз -би-ам кр-став--и. Аз обичам краставици. А- о-и-а- к-а-т-в-ц-. --------------------- Аз обичам краставици. 0
A--o--cha- -ra---vi--i. Az obicham krastavitsi. A- o-i-h-m k-a-t-v-t-i- ----------------------- Az obicham krastavitsi.
Ja rado jedem rajčice. А--обича---о-ат-. Аз обичам домати. А- о-и-а- д-м-т-. ----------------- Аз обичам домати. 0
A- o-i---m d---t-. Az obicham domati. A- o-i-h-m d-m-t-. ------------------ Az obicham domati.
Jedete li i Vi rado poriluk? И --е--и об---т--че---? И Вие ли обичате чесън? И В-е л- о-и-а-е ч-с-н- ----------------------- И Вие ли обичате чесън? 0
I--i- li-----h-t- -hesy-? I Vie li obichate chesyn? I V-e l- o-i-h-t- c-e-y-? ------------------------- I Vie li obichate chesyn?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? И --е--- ---ч-----и-ел- -е-е? И Вие ли обичате кисело зеле? И В-е л- о-и-а-е к-с-л- з-л-? ----------------------------- И Вие ли обичате кисело зеле? 0
I --e-li obic-a-e----e-- z---? I Vie li obichate kiselo zele? I V-e l- o-i-h-t- k-s-l- z-l-? ------------------------------ I Vie li obichate kiselo zele?
Jedete li Vi rado i leću? И-В-е-ли-о---а-е-леща? И Вие ли обичате леща? И В-е л- о-и-а-е л-щ-? ---------------------- И Вие ли обичате леща? 0
I-Vi--li ob-chate--e-h--a? I Vie li obichate leshcha? I V-e l- o-i-h-t- l-s-c-a- -------------------------- I Vie li obichate leshcha?
Jedeš li i ti rado mrkvu? И ти--- о--ч-ш мо--о-и? И ти ли обичаш моркови? И т- л- о-и-а- м-р-о-и- ----------------------- И ти ли обичаш моркови? 0
I-ti l----i--ash--o--o--? I ti li obichash morkovi? I t- l- o-i-h-s- m-r-o-i- ------------------------- I ti li obichash morkovi?
Jedeš li i ti rado brokulu? И-ти--и---и-а- бро-ол-? И ти ли обичаш броколи? И т- л- о-и-а- б-о-о-и- ----------------------- И ти ли обичаш броколи? 0
I ti--i---ic-a-- --o-oli? I ti li obichash brokoli? I t- l- o-i-h-s- b-o-o-i- ------------------------- I ti li obichash brokoli?
Jedeš li i ti rado papriku? И--и-ли-об--а-----е-? И ти ли обичаш пипер? И т- л- о-и-а- п-п-р- --------------------- И ти ли обичаш пипер? 0
I ti li obi--as- -ip--? I ti li obichash piper? I t- l- o-i-h-s- p-p-r- ----------------------- I ti li obichash piper?
Ja ne volim luk. А--н- ----ам--ук. Аз не обичам лук. А- н- о-и-а- л-к- ----------------- Аз не обичам лук. 0
Az-----bic-am --k. Az ne obicham luk. A- n- o-i-h-m l-k- ------------------ Az ne obicham luk.
Ja ne volim masline. Аз -- о-ичам ма--ин-. Аз не обичам маслини. А- н- о-и-а- м-с-и-и- --------------------- Аз не обичам маслини. 0
Az ---o-i--a--m---i-i. Az ne obicham maslini. A- n- o-i-h-m m-s-i-i- ---------------------- Az ne obicham maslini.
Ja ne volim gljive. Аз н- -б-ч-- --б-. Аз не обичам гъби. А- н- о-и-а- г-б-. ------------------ Аз не обичам гъби. 0
A--ne obi--a--gy-i. Az ne obicham gybi. A- n- o-i-h-m g-b-. ------------------- Az ne obicham gybi.

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!