Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   ka რესტორანში 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [ოცდათორმეტი]

32 [otsdatormet\'i]

რესტორანში 4

[rest'oranshi 4]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. ე--- კ--ტ--ილი (---- -ეჩუ-ი-. ე___ კ________ (____ კ_______ ე-თ- კ-რ-ო-ი-ი (-რ-) კ-ჩ-პ-თ- ----------------------------- ერთი კარტოფილი (ფრი) კეჩუპით. 0
e--i-k-a---opili --r---k-echu-'-t. e___ k__________ (____ k__________ e-t- k-a-t-o-i-i (-r-) k-e-h-p-i-. ---------------------------------- erti k'art'opili (pri) k'echup'it.
I dvaput s majonezom. და ორჯერ-------ნე-ი-. დ_ ო____ – მ_________ დ- ო-ჯ-რ – მ-ი-ნ-ზ-თ- --------------------- და ორჯერ – მაიონეზით. 0
da-o---- --ma--nez-t. d_ o____ – m_________ d- o-j-r – m-i-n-z-t- --------------------- da orjer – maionezit.
I triput prženu kobasicu sa senfom. ს-მ---ე-წვ-რ--სო---ი-მდო--ით. ს___ შ_______ ს_____ მ_______ ს-მ- შ-მ-ვ-რ- ს-ს-ს- მ-ო-ვ-თ- ----------------------------- სამი შემწვარი სოსისი მდოგვით. 0
s--i-s-emt-'-ari --s-s---do-vit. s___ s__________ s_____ m_______ s-m- s-e-t-'-a-i s-s-s- m-o-v-t- -------------------------------- sami shemts'vari sosisi mdogvit.
Kakvo povrće imate? რა--ო-ტ--ული---ქვთ? რ_ ბ________ გ_____ რ- ბ-ს-ნ-უ-ი გ-ქ-თ- ------------------- რა ბოსტნეული გაქვთ? 0
r- bos--ne----g-kv-? r_ b_________ g_____ r- b-s-'-e-l- g-k-t- -------------------- ra bost'neuli gakvt?
Imate li graha? ლ-ბი--ხო- -- ----თ? ლ____ ხ__ ა_ გ_____ ლ-ბ-ო ხ-მ ა- გ-ქ-თ- ------------------- ლობიო ხომ არ გაქვთ? 0
lo-i--k--- ---ga-vt? l____ k___ a_ g_____ l-b-o k-o- a- g-k-t- -------------------- lobio khom ar gakvt?
Imate li cvjetače? ყვა-ილ-ვ------მბოსტო---მ ---გა-ვთ? ყ__________ კ_______ ხ__ ა_ გ_____ ყ-ა-ი-ო-ა-ი კ-მ-ო-ტ- ხ-მ ა- გ-ქ-თ- ---------------------------------- ყვავილოვანი კომბოსტო ხომ არ გაქვთ? 0
q---i--va---k---b-s--o -h-m-ar---kvt? q__________ k_________ k___ a_ g_____ q-a-i-o-a-i k-o-b-s-'- k-o- a- g-k-t- ------------------------------------- qvavilovani k'ombost'o khom ar gakvt?
Ja rado jedem kukuruz. მიყვ--ს-სი--ნდი. მ______ ს_______ მ-ყ-ა-ს ს-მ-ნ-ი- ---------------- მიყვარს სიმინდი. 0
miq-ars--i-i--i. m______ s_______ m-q-a-s s-m-n-i- ---------------- miqvars simindi.
Ja rado jedem krastavce. მი---რს კ-ტ--. მ______ კ_____ მ-ყ-ა-ს კ-ტ-ი- -------------- მიყვარს კიტრი. 0
mi--a-- k---'ri. m______ k_______ m-q-a-s k-i-'-i- ---------------- miqvars k'it'ri.
Ja rado jedem rajčice. მიყ--რს პ-მიდორ-. მ______ პ________ მ-ყ-ა-ს პ-მ-დ-რ-. ----------------- მიყვარს პომიდორი. 0
m--va-s-p'-m-d-r-. m______ p_________ m-q-a-s p-o-i-o-i- ------------------ miqvars p'omidori.
Jedete li i Vi rado poriluk? პ--ს-- გ-ყვ---? პ_____ გ_______ პ-ა-ი- გ-ყ-ა-თ- --------------- პრასიც გიყვართ? 0
p'-------giq-a--? p_______ g_______ p-r-s-t- g-q-a-t- ----------------- p'rasits giqvart?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? მ-----კ--ბოს-ო- --ყვა-თ? მ____ კ________ გ_______ მ-ა-ე კ-მ-ო-ტ-ც გ-ყ-ა-თ- ------------------------ მჟავე კომბოსტოც გიყვართ? 0
m-h-ve -'-mbos----- --q--r-? m_____ k___________ g_______ m-h-v- k-o-b-s-'-t- g-q-a-t- ---------------------------- mzhave k'ombost'ots giqvart?
Jedete li Vi rado i leću? ოსპიც ---ვ-რ-? ო____ გ_______ ო-პ-ც გ-ყ-ა-თ- -------------- ოსპიც გიყვართ? 0
o--'--s -iqva-t? o______ g_______ o-p-i-s g-q-a-t- ---------------- osp'its giqvart?
Jedeš li i ti rado mrkvu? ს-ა-ილოც--იყვ-რ-? ს_______ გ_______ ს-ა-ი-ო- გ-ყ-ა-ს- ----------------- სტაფილოც გიყვარს? 0
st--pil-t- g-q--r-? s_________ g_______ s-'-p-l-t- g-q-a-s- ------------------- st'apilots giqvars?
Jedeš li i ti rado brokulu? ბ---ო-იც--იყვ-რს? ბ_______ გ_______ ბ-ო-ო-ი- გ-ყ-ა-ს- ----------------- ბროკოლიც გიყვარს? 0
bro-'----- g--va-s? b_________ g_______ b-o-'-l-t- g-q-a-s- ------------------- brok'olits giqvars?
Jedeš li i ti rado papriku? წ-წ-კაც-------ს? წ______ გ_______ წ-წ-კ-ც გ-ყ-ა-ს- ---------------- წიწაკაც გიყვარს? 0
ts'----ak'ats-g-q-ar-? t____________ g_______ t-'-t-'-k-a-s g-q-a-s- ---------------------- ts'its'ak'ats giqvars?
Ja ne volim luk. არ -იყ--რს -ახ--. ა_ მ______ ხ_____ ა- მ-ყ-ა-ს ხ-ხ-ი- ----------------- არ მიყვარს ხახვი. 0
a- m-qvar- k--kh--. a_ m______ k_______ a- m-q-a-s k-a-h-i- ------------------- ar miqvars khakhvi.
Ja ne volim masline. ა---ი-ვა-ს-ზ-თ----ლი. ა_ მ______ ზ_________ ა- მ-ყ-ა-ს ზ-თ-ს-ი-ი- --------------------- არ მიყვარს ზეთისხილი. 0
ar --q---- z-ti-k-ili. a_ m______ z__________ a- m-q-a-s z-t-s-h-l-. ---------------------- ar miqvars zetiskhili.
Ja ne volim gljive. ა--მ-ყ-არს---კო. ა_ მ______ ს____ ა- მ-ყ-ა-ს ს-კ-. ---------------- არ მიყვარს სოკო. 0
a- ---v--s -o--o. a_ m______ s_____ a- m-q-a-s s-k-o- ----------------- ar miqvars sok'o.

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!