Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   af Verlede tyd 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [een en tagtig]

Verlede tyd 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski afrikaans igra Više
pisati skr-f s---- s-r-f ----- skryf 0
On je napisao pismo. Hy---- ’--b--e- --sk-yf. H- h-- ’- b---- g------- H- h-t ’- b-i-f g-s-r-f- ------------------------ Hy het ’n brief geskryf. 0
A ona je napisala razglednicu. E---- het ’- -aa--jie g-skr--. E- s- h-- ’- k------- g------- E- s- h-t ’- k-a-t-i- g-s-r-f- ------------------------------ En sy het ’n kaartjie geskryf. 0
čitati l-es l--- l-e- ---- lees 0
On je čitao ilustrirani časopis. H- h---’---yds-r-f ge-ees. H- h-- ’- t------- g------ H- h-t ’- t-d-k-i- g-l-e-. -------------------------- Hy het ’n tydskrif gelees. 0
A ona je čitala knjigu. E- s- h-t -- --ek--ele--. E- s- h-- ’- b--- g------ E- s- h-t ’- b-e- g-l-e-. ------------------------- En sy het ’n boek gelees. 0
uzeti nee- /-vat n--- / v-- n-e- / v-t ---------- neem / vat 0
On je uzeo cigaretu. H- h-t ----ig-----g--eem. H- h-- ’- s------ g------ H- h-t ’- s-g-r-t g-n-e-. ------------------------- Hy het ’n sigaret geneem. 0
Ona je uzela komad čokolade. S- --t----st---s----lad- -ene--. S- h-- ’- s--- s-------- g------ S- h-t ’- s-u- s-o-o-a-e g-n-e-. -------------------------------- Sy het ’n stuk sjokolade geneem. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Hy -as----ro---maa--s----- -e--ou. H- w-- o------ m--- s- w-- g------ H- w-s o-t-o-, m-a- s- w-s g-t-o-. ---------------------------------- Hy was ontrou, maar sy was getrou. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. H--w-s -ui--m-ar s- w-- -lu--. H- w-- l--- m--- s- w-- f----- H- w-s l-i- m-a- s- w-s f-u-s- ------------------------------ Hy was lui, maar sy was fluks. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Hy------r-,-m-a- sy-was r-k. H- w-- a--- m--- s- w-- r--- H- w-s a-m- m-a- s- w-s r-k- ---------------------------- Hy was arm, maar sy was ryk. 0
On nije imao novaca, nego dugove. Hy--et -------l---i-,-net--kul-. H- h-- g--- g--- n--- n-- s----- H- h-t g-e- g-l- n-e- n-t s-u-d- -------------------------------- Hy het geen geld nie, net skuld. 0
On nije imao sreće, nego peh. Hy-het-g-en -elu- n--, ------egt- --l-k. H- h-- g--- g---- n--- n-- s----- g----- H- h-t g-e- g-l-k n-e- n-t s-e-t- g-l-k- ---------------------------------------- Hy het geen geluk nie, net slegte geluk. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. H----t --e- s----s -i-, -e----r----ae. H- h-- g--- s----- n--- n-- t--------- H- h-t g-e- s-k-e- n-e- n-t t-r-g-l-e- -------------------------------------- Hy het geen sukses nie, net terugslae. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Hy---- n-e---vre-- n-e,--aa- on--v-e-e. H- w-- n-- t------ n--- m--- o--------- H- w-s n-e t-v-e-e n-e- m-a- o-t-v-e-e- --------------------------------------- Hy was nie tevrede nie, maar ontevrede. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. Hy wa--nie-gel--ki--n--, -a-- --ge-u--i-. H- w-- n-- g------- n--- m--- o---------- H- w-s n-e g-l-k-i- n-e- m-a- o-g-l-k-i-. ----------------------------------------- Hy was nie gelukkig nie, maar ongelukkig. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Hy-w-- -ie-a-ngen--m-n-e--ma-r-onaange--a-. H- w-- n-- a-------- n--- m--- o----------- H- w-s n-e a-n-e-a-m n-e- m-a- o-a-n-e-a-m- ------------------------------------------- Hy was nie aangenaam nie, maar onaangenaam. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...