Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   af Ordinale getalle

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [een en sestig]

Ordinale getalle

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski afrikaans igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Di- -e---------d-i- -a-u----. D-- e----- m---- i- J-------- D-e e-r-t- m-a-d i- J-n-a-i-. ----------------------------- Die eerste maand is Januarie. 0
Drugi mjesec je veljača. D-e -w--de --an---- Feb-uar--. D-- t----- m---- i- F--------- D-e t-e-d- m-a-d i- F-b-u-r-e- ------------------------------ Die tweede maand is Februarie. 0
Treći mjesec je ožujak. D---de-d-----n--is-----t. D-- d---- m---- i- M----- D-e d-r-e m-a-d i- M-a-t- ------------------------- Die derde maand is Maart. 0
Četvrti mjesec je travanj. Die vie-d--m-a-d i- Ap-il. D-- v----- m---- i- A----- D-e v-e-d- m-a-d i- A-r-l- -------------------------- Die vierde maand is April. 0
Peti mjesec je svibanj. D-- ----- ----d -s M--. D-- v---- m---- i- M--- D-e v-f-e m-a-d i- M-i- ----------------------- Die vyfde maand is Mei. 0
Šesti mjesec je lipanj. Di---es-- ---nd-i- ---ie. D-- s---- m---- i- J----- D-e s-s-e m-a-d i- J-n-e- ------------------------- Die sesde maand is Junie. 0
Šest mjeseci je pola godine. S-s --a-d- -- ’n -a-we ja--. S-- m----- i- ’- h---- j---- S-s m-a-d- i- ’- h-l-e j-a-. ---------------------------- Ses maande is ’n halwe jaar. 0
Siječanj, veljača, ožujak, J-nua-i-, -e-ruar-e,--aa--, J-------- F--------- M----- J-n-a-i-, F-b-u-r-e- M-a-t- --------------------------- Januarie, Februarie, Maart, 0
travanj, svibanj i lipanj. Ap--l- M-i,--un-e. A----- M--- J----- A-r-l- M-i- J-n-e- ------------------ April, Mei, Junie. 0
Sedmi mjesec je srpanj. Di- -----de-m-a-d--- Ju--e. D-- s------ m---- i- J----- D-e s-w-n-e m-a-d i- J-l-e- --------------------------- Die sewende maand is Julie. 0
Osmi mjesec je kolovoz. D----g-st- maand -----gustu-. D-- a----- m---- i- A-------- D-e a-t-t- m-a-d i- A-g-s-u-. ----------------------------- Die agtste maand is Augustus. 0
Deveti mjesec je rujan. D-e negen-e -aa----s-S-pt-mber. D-- n------ m---- i- S--------- D-e n-g-n-e m-a-d i- S-p-e-b-r- ------------------------------- Die negende maand is September. 0
Deseti mjesec je listopad. D-e -iende -a-nd--- O--ober. D-- t----- m---- i- O------- D-e t-e-d- m-a-d i- O-t-b-r- ---------------------------- Die tiende maand is Oktober. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. D-e---f---ma-n- -s N-vem---. D-- e---- m---- i- N-------- D-e e-f-e m-a-d i- N-v-m-e-. ---------------------------- Die elfde maand is November. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. Die -w---fde --a-d-i----se--er. D-- t------- m---- i- D-------- D-e t-a-l-d- m-a-d i- D-s-m-e-. ------------------------------- Die twaalfde maand is Desember. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Tw---f m-an-e i----n j---. T----- m----- i- e-- j---- T-a-l- m-a-d- i- e-n j-a-. -------------------------- Twaalf maande is een jaar. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, J--ie--Au--s-us- --p-emb--, J----- A-------- S--------- J-l-e- A-g-s-u-, S-p-e-b-r- --------------------------- Julie, Augustus, September, 0
listopad, studeni i prosinac. O-----r, -ovemb----n-D------r. O------- N------- e- D-------- O-t-b-r- N-v-m-e- e- D-s-m-e-. ------------------------------ Oktober, November en Desember. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...