Zbirka izraza

hr Dijelovi tijela   »   af Liggaamsdele

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [agt en vyftig]

Liggaamsdele

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski afrikaans igra Više
Crtam muškarca. Ek--eke- ’n m--. Ek teken ’n man. E- t-k-n ’- m-n- ---------------- Ek teken ’n man. 0
Prvo glavu. E-r--- d-e k--. Eerste die kop. E-r-t- d-e k-p- --------------- Eerste die kop. 0
Muškarac nosi šešir. D---man -ra ’n-hoe-. Die man dra ’n hoed. D-e m-n d-a ’- h-e-. -------------------- Die man dra ’n hoed. 0
Kosa se ne vidi. Men- -ien n---die -are nie. Mens sien nie die hare nie. M-n- s-e- n-e d-e h-r- n-e- --------------------------- Mens sien nie die hare nie. 0
Uši se također ne vide. M--- s-en--o--ni--die---e--ie. Mens sien ook nie die ore nie. M-n- s-e- o-k n-e d-e o-e n-e- ------------------------------ Mens sien ook nie die ore nie. 0
Leđa se također ne vide. Me-s-sie--o-k-n-e die---g-ni-. Mens sien ook nie die rug nie. M-n- s-e- o-k n-e d-e r-g n-e- ------------------------------ Mens sien ook nie die rug nie. 0
Crtam oči i usta. E- t---n d-------n--i- -o--. Ek teken die oë en die mond. E- t-k-n d-e o- e- d-e m-n-. ---------------------------- Ek teken die oë en die mond. 0
Muškarac pleše i smije se. Di---a---a-s -n--a-. Die man dans en lag. D-e m-n d-n- e- l-g- -------------------- Die man dans en lag. 0
Muškarac ima dug nos. Die-m-n-h-t--- -a---neu-. Die man het ’n lang neus. D-e m-n h-t ’- l-n- n-u-. ------------------------- Die man het ’n lang neus. 0
On nosi štap u rukama. Hy--r---n -t-- i---y ---d-. Hy dra ’n stok in sy hande. H- d-a ’- s-o- i- s- h-n-e- --------------------------- Hy dra ’n stok in sy hande. 0
On nosi i šal oko vrata. H- d-a ook-’n---rp ----- nek. Hy dra ook ’n serp om sy nek. H- d-a o-k ’- s-r- o- s- n-k- ----------------------------- Hy dra ook ’n serp om sy nek. 0
Zima je i hladno je. D---i--win-er-e- d-- ko--. Dit is winter en dis koud. D-t i- w-n-e- e- d-s k-u-. -------------------------- Dit is winter en dis koud. 0
Ruke su jake. D-e a-m- i- s-er-/--i-. Die arms is sterk/fris. D-e a-m- i- s-e-k-f-i-. ----------------------- Die arms is sterk/fris. 0
Noge su također jake. Die -----i- o-k-s-er----is. Die bene is ook sterk/fris. D-e b-n- i- o-k s-e-k-f-i-. --------------------------- Die bene is ook sterk/fris. 0
Muškarac je od snijega. Di- man-is --- snee- gema--. Die man is van sneeu gemaak. D-e m-n i- v-n s-e-u g-m-a-. ---------------------------- Die man is van sneeu gemaak. 0
On ne nosi hlače i kaput. H- --- -i- -n--ro-- -- ’- -as-nie. Hy dra nie ’n broek of ’n jas nie. H- d-a n-e ’- b-o-k o- ’- j-s n-e- ---------------------------------- Hy dra nie ’n broek of ’n jas nie. 0
Ali mušakarac se ne smrzava. Maa- d-- --- v---s -ie. Maar die man vries nie. M-a- d-e m-n v-i-s n-e- ----------------------- Maar die man vries nie. 0
On je snjegović. Hy--- ’- s---u---. Hy is ’n sneeuman. H- i- ’- s-e-u-a-. ------------------ Hy is ’n sneeuman. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više tisuća godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Znanstvenici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezične oblike. Američki znanstvenici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebice ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovica jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, primjerice, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoeuropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Budući da u evoluciji nadvlada samo ono što ima prednosti...