Zbirka izraza

hr nešto morati   »   lv kaut ko vajadzēt

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [septiņdesmit divi]

kaut ko vajadzēt

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
morati v----zēt v------- v-j-d-ē- -------- vajadzēt 0
Moram poslati pismo. Man jā--s-t----s-u--. M-- j------- v------- M-n j-n-s-t- v-s-u-e- --------------------- Man jānosūta vēstule. 0
Moram platiti hotel. M-n--ā-a----ā -ar-vi-s--c-. M-- j-------- p-- v-------- M-n j-s-m-k-ā p-r v-e-n-c-. --------------------------- Man jāsamaksā par viesnīcu. 0
Moraš rano ustati. Te--ag-i-jā----s. T-- a--- j------- T-v a-r- j-c-ļ-s- ----------------- Tev agri jāceļas. 0
Moraš puno raditi. Te---au--------ā-ā. T-- d---- j-------- T-v d-u-z j-s-r-d-. ------------------- Tev daudz jāstrādā. 0
Moraš biti točan / točna. Tev-j-b-t ---cī---. T-- j---- p-------- T-v j-b-t p-e-ī-a-. ------------------- Tev jābūt precīzam. 0
On mora napuniti rezervoar. Vi-am ---zpi-da --g-----. V---- j-------- d-------- V-ņ-m j-u-p-l-a d-g-i-l-. ------------------------- Viņam jāuzpilda degviela. 0
On mora popraviti auto. Vi-a--jāsa---o --šī-a. V---- j------- m------ V-ņ-m j-s-l-b- m-š-n-. ---------------------- Viņam jāsalabo mašīna. 0
On mora oprati auto. Vi--m -ā--m-z-ā m--īna. V---- j-------- m------ V-ņ-m j-n-m-z-ā m-š-n-. ----------------------- Viņam jānomazgā mašīna. 0
Ona mora kupovati. Viņai --ie------. V---- j---------- V-ņ-i j-i-p-r-a-. ----------------- Viņai jāiepērkas. 0
Ona mora čistiti stan. Vi-a------ko-j-dzīv-kli-. V---- j------- d--------- V-ņ-i j-u-k-p- d-ī-o-l-s- ------------------------- Viņai jāuzkopj dzīvoklis. 0
Ona mora prati rublje. Viņ-i-----z-ā v---. V---- j------ v---- V-ņ-i j-m-z-ā v-ļ-. ------------------- Viņai jāmazgā veļa. 0
Moramo odmah ići u školu. M-m- t--ī- --i-t-uz-s-olu. M--- t---- j---- u- s----- M-m- t-l-t j-i-t u- s-o-u- -------------------------- Mums tūlīt jāiet uz skolu. 0
Moramo odmah ići na posao. Mu-- -ūl---jā--t -z-d---u. M--- t---- j---- u- d----- M-m- t-l-t j-i-t u- d-r-u- -------------------------- Mums tūlīt jāiet uz darbu. 0
Moramo odmah ići k liječniku. Mu-- ---īt ----t---- ā----. M--- t---- j---- p-- ā----- M-m- t-l-t j-i-t p-e ā-s-a- --------------------------- Mums tūlīt jāiet pie ārsta. 0
Morate čekati autobus. Ju-s j----da -utobuss. J--- j------ a-------- J-m- j-g-i-a a-t-b-s-. ---------------------- Jums jāgaida autobuss. 0
Morate čekati vlak. J-ms--āg---a---lcien-. J--- j------ v-------- J-m- j-g-i-a v-l-i-n-. ---------------------- Jums jāgaida vilciens. 0
Morate čekati taksi. Ju-- ----ida-----o---rs. J--- j------ t---------- J-m- j-g-i-a t-k-o-e-r-. ------------------------ Jums jāgaida taksometrs. 0

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas diljem svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevoditelji i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičnog razdvajanja. Budući da svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štoviše, nijedan narod nije živio izolirano tisućama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Znanstvenicima su ti razlozi već dulje vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti povijest jezika. Na taj se način može prepoznati što se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna što utječe na razvitak jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je povijest naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...