Zbirka izraza

hr Prošlo vrijeme načinskih glagola 1   »   lv Modālo darbības vārdu pagātne 1

87 [osamdeset i sedam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 1

Prošlo vrijeme načinskih glagola 1

87 [astoņdesmit septiņi]

Modālo darbības vārdu pagātne 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Morali smo zaliti cvijeće. M--s-bija-jā-pl-- pu-es. M--- b--- j------ p----- M-m- b-j- j-a-l-j p-ķ-s- ------------------------ Mums bija jāaplej puķes. 0
Morali smo pospremiti stan. Mums-bi----āuz--p--dzīv---i-. M--- b--- j------- d--------- M-m- b-j- j-u-k-p- d-ī-o-l-s- ----------------------------- Mums bija jāuzkopj dzīvoklis. 0
Morali smo oprati posuđe. M-ms --j--j--oma-g----auki. M--- b--- j-------- t------ M-m- b-j- j-n-m-z-ā t-a-k-. --------------------------- Mums bija jānomazgā trauki. 0
Morali ste platiti račun? Va- jums bi-a -ā-am--sā----i--? V-- j--- b--- j-------- r------ V-i j-m- b-j- j-s-m-k-ā r-ķ-n-? ------------------------------- Vai jums bija jāsamaksā rēķins? 0
Morali ste platiti ulaznicu? Vai-jum- b-j--j-m-k-ā--ar i-e-a--bi-etē-? V-- j--- b--- j------ p-- i----- b------- V-i j-m- b-j- j-m-k-ā p-r i-e-a- b-ļ-t-m- ----------------------------------------- Vai jums bija jāmaksā par ieejas biļetēm? 0
Morali ste platiti kaznu? V-i---m---i-- j-m---- s-d- --u--? V-- j--- b--- j------ s--- n----- V-i j-m- b-j- j-m-k-ā s-d- n-u-a- --------------------------------- Vai jums bija jāmaksā soda nauda? 0
Tko se morao rastati? K--------jāat-a--s? K-- b--- j--------- K-m b-j- j-a-v-d-s- ------------------- Kam bija jāatvadās? 0
Tko je morao ići rano kući? K-m-bija-a----jāiet-mājās? K-- b--- a--- j---- m----- K-m b-j- a-r- j-i-t m-j-s- -------------------------- Kam bija agri jāiet mājās? 0
Tko je morao ići vlakom? Ka- -ija -ā-rauc--r-vilcien-? K-- b--- j------ a- v-------- K-m b-j- j-b-a-c a- v-l-i-n-? ----------------------------- Kam bija jābrauc ar vilcienu? 0
Nismo htjeli dugo ostati. Mēs-ne--i-ēj-- ilgi-p--i--. M-- n--------- i--- p------ M-s n-g-i-ē-ā- i-g- p-l-k-. --------------------------- Mēs negribējām ilgi palikt. 0
Nismo htjeli ništa piti. M-- -e--ibējā--ne----z-r-. M-- n--------- n--- d----- M-s n-g-i-ē-ā- n-k- d-e-t- -------------------------- Mēs negribējām neko dzert. 0
Nismo htjeli smetati. Mē----g--b-jā- tra-c--. M-- n--------- t------- M-s n-g-i-ē-ā- t-a-c-t- ----------------------- Mēs negribējām traucēt. 0
Baš sam htio telefonirati. E- tik-o --ib----pie--a-ī-. E- t---- g------ p--------- E- t-k-o g-i-ē-u p-e-v-n-t- --------------------------- Es tikko gribēju piezvanīt. 0
Htio sam naručiti taksi. Es gri---u pas---t-------e-ru. E- g------ p------ t---------- E- g-i-ē-u p-s-t-t t-k-o-e-r-. ------------------------------ Es gribēju pasūtīt taksometru. 0
Htio sam se naime odvesti kući. Es gr-b------au-- m--ās. E- g------ b----- m----- E- g-i-ē-u b-a-k- m-j-s- ------------------------ Es gribēju braukt mājās. 0
Mislio sam da si htio nazvati svoju suprugu. E- d-m-ju,-tu-g---ē----i---an---s-----si--ai. E- d------ t- g------ p-------- s---- s------ E- d-m-j-, t- g-i-ē-i p-e-v-n-t s-v-i s-e-a-. --------------------------------------------- Es domāju, tu gribēji piezvanīt savai sievai. 0
Mislio sam da si htio nazvati informacije. E------ju- -- -r--ēj---i--va--- ---iņā-. E- d------ t- g------ p-------- u------- E- d-m-j-, t- g-i-ē-i p-e-v-n-t u-z-ņ-m- ---------------------------------------- Es domāju, tu gribēji piezvanīt uzziņām. 0
Mislio sam da si htio naručiti pizzu. E--do-ā-u--tu g----j- -a--t---p-cu. E- d------ t- g------ p------ p---- E- d-m-j-, t- g-i-ē-i p-s-t-t p-c-. ----------------------------------- Es domāju, tu gribēji pasūtīt picu. 0

Velika slova, veliki osjećaji

U reklamama se koristi mnogo slika. Slike pobuđuju naše posebne interese. Njih promatramo duže i intenzivnije od slova. Na taj način nam reklama u kojoj su prisutne slike dulje ostaje u sjećanju. Slike također pobuđuju jake emocionalne reakcije. Mozak jako brzo prepoznaje slike. On odmah zna što se na slici treba vidjeti. Slova funkcioniraju drugačije od slika. Ona su apstraktni znakovi. Stoga naš mozak sporije reagira na slova. Najprije mora razumjeti značenje riječi. Moglo bi se reći da znakove mora prevoditi centar za govor. No slova također mogu pobuditi emocije. Zato veličina teksta jedino mora biti jako upečatljiva. Istraživanja pokazuju da velika slova imaju veliki utjecaj. Velika slova nisu samo upečatljivija od malih. Ona također stvaraju jaku emocionalnu reakciju. To vrijedi i za pozitivne i za negativne osjećaje. Čovjeku je oduvijek bila važna veličina stvari. Čovjek je prisiljen brzo reagirati za vrijeme opasnosti. A kad je nešto veliko, obično je i vrlo blizu! Dakle, razumljivo je da velike slike pobuđuju jake reakcije. Manje je jasno zašto reagiramo i na velika slova. Slova zapravo mozgu ne predstavljaju nikakav signal. Unatoč tome mozak pokazuje jaku aktivnost dok vidi velika slova. Istraživačima je ovaj rezultat jako zanimljiv. On pokazuje koliko su nam slova postala važna. Naš mozak je na neki način naučio reagirati na pismo...