Zbirka izraza

hr Veznici 2   »   lv Saikļi 2

95 [devedeset i pet]

Veznici 2

Veznici 2

95 [deviņdesmit pieci]

Saikļi 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Od kada ona više ne radi? Kop----ra l---a vi-- va--- ne--rād-? K--- k--- l---- v--- v---- n-------- K-p- k-r- l-i-a v-ņ- v-i-s n-s-r-d-? ------------------------------------ Kopš kura laika viņa vairs nestrādā? 0
Od njene udaje? Kop-----prec-j-s-e-? K--- i- p----------- K-p- i- p-e-ē-u-i-s- -------------------- Kopš ir precējusies? 0
Da, ona više ne radi od kada se udala. Jā---i-a-va--s-n--tr--ā,----------re-ēju----. J-- v--- v---- n-------- k--- i- p----------- J-, v-ņ- v-i-s n-s-r-d-, k-p- i- p-e-ē-u-i-s- --------------------------------------------- Jā, viņa vairs nestrādā, kopš ir precējusies. 0
Od kada se udala, više ne radi. Ko-š---ņ--i- pr-c---si----viņa vairs ---tr---. K--- v--- i- p----------- v--- v---- n-------- K-p- v-ņ- i- p-e-ē-u-i-s- v-ņ- v-i-s n-s-r-d-. ---------------------------------------------- Kopš viņa ir precējusies, viņa vairs nestrādā. 0
Od kada se poznaju, sretni su. K--- viņ- paz--- vi--- otru----ņi ir--aimī--. K--- v--- p----- v---- o---- v--- i- l------- K-p- v-ņ- p-z-s- v-e-s o-r-, v-ņ- i- l-i-ī-i- --------------------------------------------- Kopš viņi pazīst viens otru, viņi ir laimīgi. 0
Od kada imaju djecu, izlaze rjeđe. Kop- -i--em -r -ēr--, --ņ----t----u- ku----i-t. K--- v----- i- b----- v--- r--- k--- k-- i----- K-p- v-ņ-e- i- b-r-i- v-ņ- r-t- k-u- k-r i-i-t- ----------------------------------------------- Kopš viņiem ir bērni, viņi reti kaut kur iziet. 0
Kada ona telefonira? Ka- viņa--un--p- t-l--on-? K-- v--- r--- p- t-------- K-d v-ņ- r-n- p- t-l-f-n-? -------------------------- Kad viņa runā pa telefonu? 0
Za vrijeme vožnje? B--u--e---l-i--? B-------- l----- B-a-c-e-a l-i-ā- ---------------- Brauciena laikā? 0
Da, dok vozi auto. J-,-----vi-- -r-uc--r ma--n-. J-- k-- v--- b---- a- m------ J-, k-d v-ņ- b-a-c a- m-š-n-. ----------------------------- Jā, kad viņa brauc ar mašīnu. 0
Ona telefonira dok vozi auto. Viņa -u-ā--- te-efonu,-ka--brau--a---a-īnu. V--- r--- p- t-------- k-- b---- a- m------ V-ņ- r-n- p- t-l-f-n-, k-d b-a-c a- m-š-n-. ------------------------------------------- Viņa runā pa telefonu, kad brauc ar mašīnu. 0
Ona gleda televiziju dok glača. V-ņ--s---ās-telev---ru- ka- ---d-n-. V--- s----- t---------- k-- g------- V-ņ- s-a-ā- t-l-v-z-r-, k-d g-u-i-a- ------------------------------------ Viņa skatās televizoru, kad gludina. 0
Ona sluša glazbu dok rješava zadatke. Vi-a ---usā- m-z-k---ka---ild- uzd--um-s. V--- k------ m------ k-- p---- u--------- V-ņ- k-a-s-s m-z-k-, k-d p-l-a u-d-v-m-s- ----------------------------------------- Viņa klausās mūziku, kad pilda uzdevumus. 0
Ja ne vidim ništa kad ne nosim naočale. E- n--o--e-e---, ja--an nav-bri---. E- n--- n------- j- m-- n-- b------ E- n-k- n-r-d-u- j- m-n n-v b-i-ļ-. ----------------------------------- Es neko neredzu, ja man nav briļļu. 0
Ne razumijem ništa kad je glazba tako glasna. E- -------sapro-u--j- m-z-ka i- -ik-----a. E- n--- n--------- j- m----- i- t-- s----- E- n-k- n-s-p-o-u- j- m-z-k- i- t-k s-a-a- ------------------------------------------ Es neko nesaprotu, ja mūzika ir tik skaļa. 0
Ne osjećam mirise kad sam prehlađen. Es-n-----es-ož-- ja man -r--esnas. E- n--- n------- j- m-- i- i------ E- n-k- n-s-o-u- j- m-n i- i-s-a-. ---------------------------------- Es neko nesaožu, ja man ir iesnas. 0
Mi uzimamo taksi, аkо kiša pada. M-----m-im--aks-metru,-j- l-s-li--us. M-- ņ----- t---------- j- l-- l------ M-s ņ-m-i- t-k-o-e-r-, j- l-s l-e-u-. ------------------------------------- Mēs ņemsim taksometru, ja līs lietus. 0
Ako dobijemo na lotu, ići ćemo na putovanje оko svijeta. Mē- --ce-o--m p-sa-li- -- --i-ē--- l--e-ijā. M-- a-------- p------- j- l------- l-------- M-s a-c-ļ-s-m p-s-u-i- j- l-i-ē-i- l-t-r-j-. -------------------------------------------- Mēs apceļosim pasauli, ja laimēsim loterijā. 0
Ako on uskoro ne dođe, počet ćemo s jelom. Mēs -āk-im----, j--v-ņ---rīz n-b-s klā-. M-- s----- ē--- j- v--- d--- n---- k---- M-s s-k-i- ē-t- j- v-ņ- d-ī- n-b-s k-ā-. ---------------------------------------- Mēs sāksim ēst, ja viņa drīz nebūs klāt. 0

Jezici Europske unije

Europska unija se danas sastoji od preko 25 država. U budućnosti EU će pripadati još više zemalja. Sa svakom novom zemljom u EU dolazi i jedan novi jezik. Trenutačno se u EU govori više od 20 različitih jezika. Svi jezici Europske unije su ravnopravni. Ta raznovrsnost jezika je fascinantna. Međutim, može stvarati i probleme. Skeptici smatraju da je puno jezika prepreka za EU. Oni sprјečavaju učinkovitu suradnju. Mnogi stoga smatraju da bi trebao postojati jedan zajednički jezik. Tim jezikom bi se trebale sporazumijevati sve zemlje. No to nije tako jednostavno. Niti jedan jezik ne može biti imenovan jedinim službenim jezikom. Ostale zemlje bi se osjećale oštećenima. Usto ni ne postoji pravi neutralni jezik u Europi. Ni umjetni jezik, poput еsperanta, ne bi funkcionirao. Budući da se kroz jezik odražava i kultura zemlje. Stoga se nijedna zemlja ne želi odreći svog jezika. Zemlje svoj jezik posmatraju kao dio svog identiteta. Politika jezika predstavlja bitnu stavku na programu EU. Čak postoji i povjerenik za višejezičnost. EU ima najviše prevoditelja i tumača na svijetu. Oko 3.500 ljudi radi na ostvarivanju sporazuma. Unatoč tomu, ne mogu se uvijek svi dokumenti prevesti. To bi iziskivalo puno vremena i novaca. Većina dokumenata se prevodi samo na nekoliko jezika. Broj jezika je jedan od najvećih izazova EU. Europa bi se trebala ujediniti a da ne izbugi tu raznolikost identiteta.