Zbirka izraza

hr nešto opravdati 3   »   lv kaut ko pamatot 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto opravdati 3

nešto opravdati 3

77 [septiņdesmit septiņi]

kaut ko pamatot 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Zašto ne jedete tortu? K---------n-ēdat --r-i? Kāpēc Jūs neēdat torti? K-p-c J-s n-ē-a- t-r-i- ----------------------- Kāpēc Jūs neēdat torti? 0
Moram smršaviti. Man--ā-am-zi-----ars. Man jāsamazina svars. M-n j-s-m-z-n- s-a-s- --------------------- Man jāsamazina svars. 0
Ne jedem ju, jer moram smršaviti. Es--eēd-, jo--an--ā-am--i----var-. Es neēdu, jo man jāsamazina svars. E- n-ē-u- j- m-n j-s-m-z-n- s-a-s- ---------------------------------- Es neēdu, jo man jāsamazina svars. 0
Zašto ne pijete pivo? Kāp-c Jū--ne-----t -lu? Kāpēc Jūs nedzerat alu? K-p-c J-s n-d-e-a- a-u- ----------------------- Kāpēc Jūs nedzerat alu? 0
Moram još voziti. Ma----l j-b---c. Man vēl jābrauc. M-n v-l j-b-a-c- ---------------- Man vēl jābrauc. 0
Ne pijem ga, jer moram još voziti. Es-to -ed-e--, -o--a--vēl jā-r-u-. Es to nedzeru, jo man vēl jābrauc. E- t- n-d-e-u- j- m-n v-l j-b-a-c- ---------------------------------- Es to nedzeru, jo man vēl jābrauc. 0
Zašto ne piješ kavu? Kāp-- ---n----- -a---u? Kāpēc tu nedzer kafiju? K-p-c t- n-d-e- k-f-j-? ----------------------- Kāpēc tu nedzer kafiju? 0
Hladna je. Tā--r----st-. Tā ir auksta. T- i- a-k-t-. ------------- Tā ir auksta. 0
Ne pijem je, jer je hladna. Es------d--ru--j--tā--r-a-k--a. Es to nedzeru, jo tā ir auksta. E- t- n-d-e-u- j- t- i- a-k-t-. ------------------------------- Es to nedzeru, jo tā ir auksta. 0
Zašto ne piješ čaj? Kāp---tu-----er-t--u? Kāpēc tu nedzer tēju? K-p-c t- n-d-e- t-j-? --------------------- Kāpēc tu nedzer tēju? 0
Nemam šećera. Ma- -av --ku-a. Man nav cukura. M-n n-v c-k-r-. --------------- Man nav cukura. 0
Ne pijem ga, jer nemam šećera. E- t----d---u, -- -a- -a--c-----. Es to nedzeru, jo man nav cukura. E- t- n-d-e-u- j- m-n n-v c-k-r-. --------------------------------- Es to nedzeru, jo man nav cukura. 0
Zašto ne jedete juhu? K-pē- Jū-----d-t-z---? Kāpēc Jūs neēdat zupu? K-p-c J-s n-ē-a- z-p-? ---------------------- Kāpēc Jūs neēdat zupu? 0
Nisam ju naručio / naručila. E- t---e--s-tī-u. Es to nepasūtīju. E- t- n-p-s-t-j-. ----------------- Es to nepasūtīju. 0
Ne jedem je, jer je nisam naručio / naručila. E---o--e-d-,--- n--a-ū----. Es to neēdu, jo nepasūtīju. E- t- n-ē-u- j- n-p-s-t-j-. --------------------------- Es to neēdu, jo nepasūtīju. 0
Zašto ne jedete meso? K-p-- -ūs-n--dat--aļ-? Kāpēc Jūs neēdat gaļu? K-p-c J-s n-ē-a- g-ļ-? ---------------------- Kāpēc Jūs neēdat gaļu? 0
Ja sam vegetarijanac. Es----u ---et-ri--e. Es esmu veģetāriete. E- e-m- v-ģ-t-r-e-e- -------------------- Es esmu veģetāriete. 0
Ne jedem ga, jer sam vegetarijanac. E---- ----u--jo----u v----------. Es to neēdu, jo esmu veģetāriete. E- t- n-ē-u- j- e-m- v-ģ-t-r-e-e- --------------------------------- Es to neēdu, jo esmu veģetāriete. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanicima su neke riječi bile prenesen gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste također i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Također se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...