Zbirka izraza

hr nešto morati   »   fa ‫باید کاری را انجام دادن‬

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

‫72 [هفتادودو]‬

72 [haftâd-o-do]

‫باید کاری را انجام دادن‬

[chizi ke bâyad anjâm girad]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
morati ‫بایس-ن‬ ‫------- ‫-ا-س-ن- -------- ‫بایستن‬ 0
bâ---tan b------- b-y-s-a- -------- bâyestan
Moram poslati pismo. ‫من-ب----ن-م- ----فرس-م-‬ ‫-- ب--- ن--- ر- ب------- ‫-ن ب-ی- ن-م- ر- ب-ر-ت-.- ------------------------- ‫من باید نامه را بفرستم.‬ 0
m-n-----d ---- -â--e-restam. m-- b---- n--- r- b--------- m-n b-y-d n-m- r- b-f-e-t-m- ---------------------------- man bâyad nâme râ befrestam.
Moram platiti hotel. ‫---ب--د پو- --ل-ر-----اخ- کن--‬ ‫-- ب--- پ-- ه-- ر- پ----- ک---- ‫-ن ب-ی- پ-ل ه-ل ر- پ-د-خ- ک-م-‬ -------------------------------- ‫من باید پول هتل را پرداخت کنم.‬ 0
ma- -ây-- -oo-- ------râ--a--âkh--na---am. m-- b---- p---- h---- r- p------- n------- m-n b-y-d p-o-e h-t-l r- p-r-â-h- n-m-y-m- ------------------------------------------ man bâyad poole hotel râ pardâkht namâyam.
Moraš rano ustati. ‫-و-ب--- -و--از -و-- ب--- شو--‬ ‫-- ب--- ز-- ا- خ--- ب--- ش---- ‫-و ب-ی- ز-د ا- خ-ا- ب-ن- ش-ی-‬ ------------------------------- ‫تو باید زود از خواب بلند شوی.‬ 0
t- bây----o--e --d--- --â- bo--nd -h--i. t- b---- s---- z-- a- k--- b----- s----- t- b-y-d s-b-e z-d a- k-â- b-l-n- s-a-i- ---------------------------------------- to bâyad sobhe zud az khâb boland shavi.
Moraš puno raditi. ‫-و--اید خی-ی-کا- ک---‬ ‫-- ب--- خ--- ک-- ک---- ‫-و ب-ی- خ-ل- ک-ر ک-ی-‬ ----------------------- ‫تو باید خیلی کار کنی.‬ 0
t-----a- -hy----âr--o--. t- b---- k---- k-- k---- t- b-y-d k-y-i k-r k-n-. ------------------------ to bâyad khyli kâr koni.
Moraš biti točan / točna. ‫-و-بای---ق- شناس -اشی-‬ ‫-- ب--- و-- ش--- ب----- ‫-و ب-ی- و-ت ش-ا- ب-ش-.- ------------------------ ‫تو باید وقت شناس باشی.‬ 0
t--b-y-d--a------------âsh-. t- b---- v---- s----- b----- t- b-y-d v-g-t s-e-â- b-s-i- ---------------------------- to bâyad vaght shenâs bâshi.
On mora napuniti rezervoar. ‫ا- -ا-----ز-ن ---- (د--ب----نز-- -ریزد--‬ ‫-- ب--- ب---- ب--- (-- ب-- ب---- ب------- ‫-و ب-ی- ب-ز-ن ب-ن- (-ر ب-ک ب-ز-ن ب-ی-د-.- ------------------------------------------ ‫او باید بنزین بزند (در باک بنزین بریزد).‬ 0
o- bây---benzin-b-zana--(d-r-bâ- -en--- ---iz---. o- b---- b----- b------ (--- b-- b----- b-------- o- b-y-d b-n-i- b-z-n-d (-a- b-k b-n-i- b-r-z-d-. ------------------------------------------------- oo bâyad benzin bezanad (dar bâk benzin berizad).
On mora popraviti auto. ‫---با----اش-ن -ا--ع--ر-کن--‬ ‫-- ب--- م---- ر- ت---- ک---- ‫-و ب-ی- م-ش-ن ر- ت-م-ر ک-د-‬ ----------------------------- ‫او باید ماشین را تعمیر کند.‬ 0
o--bâyad ---hi---â ta--m-------d. o- b---- m----- r- t------ k----- o- b-y-d m-s-i- r- t---m-r k-n-d- --------------------------------- oo bâyad mâshin râ ta-amir konad.
On mora oprati auto. ‫-و---ی- -ا-ین-ر------د.‬ ‫-- ب--- م---- ر- ب------ ‫-و ب-ی- م-ش-ن ر- ب-و-د-‬ ------------------------- ‫او باید ماشین را بشوید.‬ 0
o- b-y-d---s--n -â-----u--ad. o- b---- m----- r- b--------- o- b-y-d m-s-i- r- b-s-u-y-d- ----------------------------- oo bâyad mâshin râ beshu-yad.
Ona mora kupovati. ‫او----ن-- باید---ی- کن-.‬ ‫-- (----- ب--- خ--- ک---- ‫-و (-و-ث- ب-ی- خ-ی- ک-د-‬ -------------------------- ‫او (مونث) باید خرید کند.‬ 0
o--(m--a-as) bâ-a- ---r-d--o--d. o- (-------- b---- k----- k----- o- (-o-a-a-) b-y-d k-a-i- k-n-d- -------------------------------- oo (mo-anas) bâyad kharid konad.
Ona mora čistiti stan. ‫او-(م--ث)-با-د-آ-ار-م-ن-ر---م-ز -ند-‬ ‫-- (----- ب--- آ------- ر- ت--- ک---- ‫-و (-و-ث- ب-ی- آ-ا-ت-ا- ر- ت-ی- ک-د-‬ -------------------------------------- ‫او (مونث) باید آپارتمان را تمیز کند.‬ 0
o- (m--a--s)----ad -hâ-e----ta--- k-n--. o- (-------- b---- k---- r- t---- k----- o- (-o-a-a-) b-y-d k-â-e r- t-m-z k-n-d- ---------------------------------------- oo (mo-anas) bâyad khâne râ tamiz konad.
Ona mora prati rublje. ‫-و --ون---ب-ید --اس-ا-را-ب----.‬ ‫-- (----- ب--- ل----- ر- ب------ ‫-و (-و-ث- ب-ی- ل-ا-ه- ر- ب-و-د-‬ --------------------------------- ‫او (مونث) باید لباسها را بشوید.‬ 0
o--b---d --bâs-hâ r- -e-h----d. o- b---- l------- r- b--------- o- b-y-d l-b-s-h- r- b-s-u-y-d- ------------------------------- oo bâyad lebâs-hâ râ beshu-yad.
Moramo odmah ići u školu. ‫-ا--------د لحظ- ی --گر--ه-مدر---بر-یم.‬ ‫-- ب--- چ-- ل--- ی د--- ب- م---- ب------ ‫-ا ب-ی- چ-د ل-ظ- ی د-گ- ب- م-ر-ه ب-و-م-‬ ----------------------------------------- ‫ما باید چند لحظه ی دیگر به مدرسه برویم.‬ 0
m- ---a--c-an---a-z---- -i-a--b- ---rese-be-a--m. m- b---- c---- l------- d---- b- m------ b------- m- b-y-d c-a-d l-h-e-y- d-g-r b- m-d-e-e b-r-v-m- ------------------------------------------------- mâ bâyad chand lahze-ye digar be madrese beravim.
Moramo odmah ići na posao. ‫-ا-باید------حظه---د-گر -ر ک-- ب-ویم.‬ ‫-- ب--- چ-- ل--- ی د--- س- ک-- ب------ ‫-ا ب-ی- چ-د ل-ظ- ی د-گ- س- ک-ر ب-و-م-‬ --------------------------------------- ‫ما باید چند لحظه ی دیگر سر کار برویم.‬ 0
m- bây-d c-a-d --hz---- -iga--s--- -âr b-r-v--. m- b---- c---- l------- d---- s--- k-- b------- m- b-y-d c-a-d l-h-e-y- d-g-r s-r- k-r b-r-v-m- ----------------------------------------------- mâ bâyad chand lahze-ye digar sare kâr beravim.
Moramo odmah ići k liječniku. ‫م- --ید-چ-- --ظ- - دیگ- --ش--ک----رو--.‬ ‫-- ب--- چ-- ل--- ی د--- پ-- د--- ب------ ‫-ا ب-ی- چ-د ل-ظ- ی د-گ- پ-ش د-ت- ب-و-م-‬ ----------------------------------------- ‫ما باید چند لحظه ی دیگر پیش دکتر برویم.‬ 0
mâ-b--a--c--n- l-hz--ye -iga--pi--e----t-r--e-av--. m- b---- c---- l------- d---- p---- d----- b------- m- b-y-d c-a-d l-h-e-y- d-g-r p-s-e d-k-o- b-r-v-m- --------------------------------------------------- mâ bâyad chand lahze-ye digar pishe doktor beravim.
Morate čekati autobus. ‫شما --ی- ---ظ--ا-و--س-باشید.‬ ‫--- ب--- م---- ا----- ب------ ‫-م- ب-ی- م-ت-ر ا-و-و- ب-ش-د-‬ ------------------------------ ‫شما باید منتظر اتوبوس باشید.‬ 0
sh-mâ-bâ--d-m--t--er--ot-bus bâ--i-. s---- b---- m-------- o----- b------ s-o-â b-y-d m-n-a-e-e o-o-u- b-s-i-. ------------------------------------ shomâ bâyad montazere otobus bâshid.
Morate čekati vlak. ‫-ما--ای- م--ظ---طار ----د-‬ ‫--- ب--- م---- ق--- ب------ ‫-م- ب-ی- م-ت-ر ق-ا- ب-ش-د-‬ ---------------------------- ‫شما باید منتظر قطار باشید.‬ 0
s-----b------on-azer- -h---- bâshi-. s---- b---- m-------- g----- b------ s-o-â b-y-d m-n-a-e-e g-a-â- b-s-i-. ------------------------------------ shomâ bâyad montazere ghatâr bâshid.
Morate čekati taksi. ‫ش-- بای--م-تظر-ت-کسی -اشید-‬ ‫--- ب--- م---- ت---- ب------ ‫-م- ب-ی- م-ت-ر ت-ک-ی ب-ش-د-‬ ----------------------------- ‫شما باید منتظر تاکسی باشید.‬ 0
shom- bâya---onta-e-e -â-i b-shi-. s---- b---- m-------- t--- b------ s-o-â b-y-d m-n-a-e-e t-x- b-s-i-. ---------------------------------- shomâ bâyad montazere tâxi bâshid.

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas diljem svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevoditelji i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičnog razdvajanja. Budući da svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štoviše, nijedan narod nije živio izolirano tisućama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Znanstvenicima su ti razlozi već dulje vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti povijest jezika. Na taj se način može prepoznati što se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna što utječe na razvitak jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je povijest naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...