Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   lv Pagātne 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [astoņdesmit viens]

Pagātne 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
pisati r-k-t-t rakstīt r-k-t-t ------- rakstīt 0
On je napisao pismo. Vi---r-kstīja-vēst-l-. Viņš rakstīja vēstuli. V-ņ- r-k-t-j- v-s-u-i- ---------------------- Viņš rakstīja vēstuli. 0
A ona je napisala razglednicu. U--vi-a-----t--a pa--ka--i. Un viņa rakstīja pastkarti. U- v-ņ- r-k-t-j- p-s-k-r-i- --------------------------- Un viņa rakstīja pastkarti. 0
čitati l---t lasīt l-s-t ----- lasīt 0
On je čitao ilustrirani časopis. Vi-š -a-īj- -l-strētu-ž--n--u. Viņš lasīja ilustrētu žurnālu. V-ņ- l-s-j- i-u-t-ē-u ž-r-ā-u- ------------------------------ Viņš lasīja ilustrētu žurnālu. 0
A ona je čitala knjigu. Un-v--- -a-ī-a-grā-a--. Un viņa lasīja grāmatu. U- v-ņ- l-s-j- g-ā-a-u- ----------------------- Un viņa lasīja grāmatu. 0
uzeti ņ-mt ņemt ņ-m- ---- ņemt 0
On je uzeo cigaretu. Viņ- -aņ-m-----a-et-. Viņš paņēma cigareti. V-ņ- p-ņ-m- c-g-r-t-. --------------------- Viņš paņēma cigareti. 0
Ona je uzela komad čokolade. V-ņa-----m--ga---i-u š-kol----. Viņa paņēma gabaliņu šokolādes. V-ņ- p-ņ-m- g-b-l-ņ- š-k-l-d-s- ------------------------------- Viņa paņēma gabaliņu šokolādes. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. V-ņ- b-ja --uz-i-ī-s--b-t vi-----j--u--ic-ga. Viņš bija neuzticīgs, bet viņa bija uzticīga. V-ņ- b-j- n-u-t-c-g-, b-t v-ņ- b-j- u-t-c-g-. --------------------------------------------- Viņš bija neuzticīgs, bet viņa bija uzticīga. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Vi-š----a --i-----b-- v-ņa ---a ča--a. Viņš bija slinks, bet viņa bija čakla. V-ņ- b-j- s-i-k-, b-t v-ņ- b-j- č-k-a- -------------------------------------- Viņš bija slinks, bet viņa bija čakla. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. V--š-b-j- nabad-īgs- b---v--- -i-- b----a. Viņš bija nabadzīgs, bet viņa bija bagāta. V-ņ- b-j- n-b-d-ī-s- b-t v-ņ- b-j- b-g-t-. ------------------------------------------ Viņš bija nabadzīgs, bet viņa bija bagāta. 0
On nije imao novaca, nego dugove. V-ņ-- -e-ija n-ud-s--b-t-bija p-----. Viņam nebija naudas, bet bija parādi. V-ņ-m n-b-j- n-u-a-, b-t b-j- p-r-d-. ------------------------------------- Viņam nebija naudas, bet bija parādi. 0
On nije imao sreće, nego peh. Viņam-n-bij- laimes, --t --j--n-la-mes. Viņam nebija laimes, bet bija nelaimes. V-ņ-m n-b-j- l-i-e-, b-t b-j- n-l-i-e-. --------------------------------------- Viņam nebija laimes, bet bija nelaimes. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Viņam-neb--a pa---u-u---et bi-a n--eiks-e-. Viņam nebija panākumu, bet bija neveiksmes. V-ņ-m n-b-j- p-n-k-m-, b-t b-j- n-v-i-s-e-. ------------------------------------------- Viņam nebija panākumu, bet bija neveiksmes. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Vi----e--ja-apmi--in--s- b----i-a-ne-p--er-n--s. Viņš nebija apmierināts, bet bija neapmierināts. V-ņ- n-b-j- a-m-e-i-ā-s- b-t b-j- n-a-m-e-i-ā-s- ------------------------------------------------ Viņš nebija apmierināts, bet bija neapmierināts. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. V-ņ--n-b-----a--īg-, be- bija--el-i---s. Viņš nebija laimīgs, bet bija nelaimīgs. V-ņ- n-b-j- l-i-ī-s- b-t b-j- n-l-i-ī-s- ---------------------------------------- Viņš nebija laimīgs, bet bija nelaimīgs. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. V--š---b-ja----pā--sks- ----b--a---si--ā---k-. Viņš nebija simpātisks, bet bija nesimpātisks. V-ņ- n-b-j- s-m-ā-i-k-, b-t b-j- n-s-m-ā-i-k-. ---------------------------------------------- Viņš nebija simpātisks, bet bija nesimpātisks. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...