Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa da 2   »   sk Vedľajšie vety s že 2

92 [devedeset i dva]

Zavisne rečenice sa da 2

Zavisne rečenice sa da 2

92 [deväťdesiatdva]

Vedľajšie vety s že 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Ljuti me što hrčeš. Hn-vá---- -- -h---eš. H---- m-- ž- c------- H-e-á m-, ž- c-r-p-š- --------------------- Hnevá ma, že chrápeš. 0
Ljuti me što piješ tako puno piva. Hn-v- -a--že -i--š toľ-----va. H---- m-- ž- p---- t---- p---- H-e-á m-, ž- p-j-š t-ľ-o p-v-. ------------------------------ Hnevá ma, že piješ toľko piva. 0
Ljuti me što dolaziš tako kasno. Hne-- -a- -- ch---š--ak-ne-ko--. H---- m-- ž- c----- t-- n------- H-e-á m-, ž- c-o-í- t-k n-s-o-o- -------------------------------- Hnevá ma, že chodíš tak neskoro. 0
Vjerujem da on treba liječnika. M-s-í-,--- pot---uje--eká--. M------ ž- p-------- l------ M-s-í-, ž- p-t-e-u-e l-k-r-. ---------------------------- Myslím, že potrebuje lekára. 0
Vjerujem da je on bolestan. Myslím, -e je------. M------ ž- j- c----- M-s-í-, ž- j- c-o-ý- -------------------- Myslím, že je chorý. 0
Vjerujem da on sada spava. Mysl----ž- t-r---s-í. M------ ž- t---- s--- M-s-í-, ž- t-r-z s-í- --------------------- Myslím, že teraz spí. 0
Nadamo se da će on oženiti našu kćerku. D-f--e---e -a-o-ení---n-š-u---ér--. D------ ž- s- o---- s n---- d------ D-f-m-, ž- s- o-e-í s n-š-u d-é-o-. ----------------------------------- Dúfame, že sa ožení s našou dcérou. 0
Nadamo se da on ima puno novaca. Dúf--e, že má -eľa-p-ňa-í. D------ ž- m- v--- p------ D-f-m-, ž- m- v-ľ- p-ň-z-. -------------------------- Dúfame, že má veľa peňazí. 0
Nadamo se da je on milijunaš. D---me---e-j---i-ion--. D------ ž- j- m-------- D-f-m-, ž- j- m-l-o-á-. ----------------------- Dúfame, že je milionár. 0
Čuo / čula sam da je tvoja žena imala nesreću. P-čul-s--, že --o-----n- -ala -e-odu. P---- s--- ž- t---- ž--- m--- n------ P-č-l s-m- ž- t-o-a ž-n- m-l- n-h-d-. ------------------------------------- Počul som, že tvoja žena mala nehodu. 0
Čuo / čula sam da ona leži u bolnici. P--ul so-- ž--le-- v---moc--c-. P---- s--- ž- l--- v n--------- P-č-l s-m- ž- l-ž- v n-m-c-i-i- ------------------------------- Počul som, že leží v nemocnici. 0
Čuo / čula sam da je tvoj auto totalno pokvaren. Poču- -o-,----tv--- --to--e--o--l-e -o-bit-. P---- s--- ž- t---- a--- j- t------ r------- P-č-l s-m- ž- t-o-e a-t- j- t-t-l-e r-z-i-é- -------------------------------------------- Počul som, že tvoje auto je totálne rozbité. 0
Raduje me da ste došli. Te----a, ž- --e-p-išl-. T--- m-- ž- s-- p------ T-š- m-, ž- s-e p-i-l-. ----------------------- Teší ma, že ste prišli. 0
Raduje me da ste zainteresirani. Te---ma- že-má-e---uj--. T--- m-- ž- m--- z------ T-š- m-, ž- m-t- z-u-e-. ------------------------ Teší ma, že máte záujem. 0
Raduje me da želite kupiti kuću. Te-í--a,-že -hc-te--úp-ť d-m. T--- m-- ž- c----- k---- d--- T-š- m-, ž- c-c-t- k-p-ť d-m- ----------------------------- Teší ma, že chcete kúpiť dom. 0
Bojim se da je zadnji autobus već otišao. O----m-s---ž- --sledný -u-o--s ---u---r-č. O----- s-- ž- p------- a------ j- u- p---- O-á-a- s-, ž- p-s-e-n- a-t-b-s j- u- p-e-. ------------------------------------------ Obávam sa, že posledný autobus je už preč. 0
Bojim se da moramo uzeti taksi. O-á-am --,--e--u-e-e-m-s------- -------. O----- s-- ž- b----- m----- í-- t------- O-á-a- s-, ž- b-d-m- m-s-e- í-ť t-x-k-m- ---------------------------------------- Obávam sa, že budeme musieť ísť taxíkom. 0
Bojim se da nemam novaca kod sebe. Obá-am--a---e pri s--e--emám ž-a--e -eni---. O----- s-- ž- p-- s--- n---- ž----- p------- O-á-a- s-, ž- p-i s-b- n-m-m ž-a-n- p-n-a-e- -------------------------------------------- Obávam sa, že pri sebe nemám žiadne peniaze. 0

Od gesta do jezika

Dok govorimo, naš mozak je vrlo zaposlen. Mora obraditi jezične signale. Gestovi i simboli su također jezični signali. Oni su postojali još prije ljudskog jezika. Neki znakovi razumljivi su u svim kulturama. Drugi znakovi se moraju naučiti. Nisu razumljivi sami po sebi. Gestovi i simboli se obrađuju poput jezika. I to u istom području mozga! To je pokazala jedna nova studija. Istraživači su testirali nekoliko osoba. Ti ispitanici trebali su pogledati razne video isječke. Za to vrijeme mjerila im se aktivnost mozga. U jednom dijelu isječaka bile su izražene razne stvari. To se uradilo pokretima, simbolima i jezikom. Druga skupina ispitanika je gledala druge video isječke. To su bili besmisleni isječci. U njima nije bilo ni jezika, ni gestova, ni simbola. Nisu imali nikakvo značenje. Istraživači su na mjerenjima vidjeli što se gdje obrađivalo. Mogli su usporediti moždanu aktivnost ispitanika. Sve, što je imalo značаja, bilo je analizirano u istom području mozga. Rezultat ovog eksperimenta je jako zanimljiv. Ono pokazuje kako je naš mozak nanovo naučio jezik. Prvo se komuniciralo gestovima. Kasnije se razvio jezik. Mozak je, dakle, morao naučiti obrađivati jezik kao gestove. I očito je za to aktualizirao staru verziju...