Zbirka izraza

hr U restoranu 3   »   sk V reštaurácii 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [tridsaťjeden]

V reštaurácii 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Htio / htjela bih predjelo. D-l ---s-m--i-p-e-jedlo. D-- b- s-- s- p--------- D-l b- s-m s- p-e-j-d-o- ------------------------ Dal by som si predjedlo. 0
Htio / htjela bih salatu. D---by --m -i šalát. D-- b- s-- s- š----- D-l b- s-m s- š-l-t- -------------------- Dal by som si šalát. 0
Htio / htjela bih juhu. D----y-so- -i-p-lievk-. D-- b- s-- s- p-------- D-l b- s-m s- p-l-e-k-. ----------------------- Dal by som si polievku. 0
Htio / htjela bih desert. Dal b----- si -ezer-. D-- b- s-- s- d------ D-l b- s-m s- d-z-r-. --------------------- Dal by som si dezert. 0
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. D--a--y-so--s--z--zli-- s---ľa-a--ou. D--- b- s-- s- z------- s- š--------- D-l- b- s-m s- z-r-l-n- s- š-a-a-k-u- ------------------------------------- Dala by som si zmrzlinu so šľahačkou. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. D-la by-s--------o-i- a--------. D--- b- s-- s- o----- a---- s--- D-l- b- s-m s- o-o-i- a-e-o s-r- -------------------------------- Dala by som si ovocie alebo syr. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. R-d--b---me--- --r-ňaj--v---. R--- b- s-- s- n------------- R-d- b- s-e s- n-r-ň-j-o-a-i- ----------------------------- Radi by sme sa naraňajkovali. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. R-d---y sm--s-------dov--i. R--- b- s-- s- n----------- R-d- b- s-e s- n-o-e-o-a-i- --------------------------- Radi by sme sa naobedovali. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. Radi by-s---s----ve-era-i. R--- b- s-- s- n---------- R-d- b- s-e s- n-v-č-r-l-. -------------------------- Radi by sme sa navečerali. 0
Što biste htjeli / htjele za doručak? Čo----e-e-r-ňajkovať? Č- c----- r---------- Č- c-c-t- r-ň-j-o-a-? --------------------- Čo chcete raňajkovať? 0
Pecivo s marmeladom i medom? Ž---e-s--a-mel-dou --m--om? Ž---- s m--------- a m----- Ž-m-e s m-r-e-á-o- a m-d-m- --------------------------- Žemle s marmeládou a medom? 0
Тоst s kobasicom i sirom? To-st -----l-mou-a------? T---- s- s------ a s----- T-a-t s- s-l-m-u a s-r-m- ------------------------- Toast so salámou a syrom? 0
Kuhano jaje? U-aren---ajíčko? U------ v------- U-a-e-é v-j-č-o- ---------------- Uvarené vajíčko? 0
Jaje na oko? V-lsk- --o? V----- o--- V-l-k- o-o- ----------- Volské oko? 0
Omlet? O--l--u? O------- O-e-e-u- -------- Omeletu? 0
Molim još jedan jogurt. Eš-- j-den-jo----- p-o-í-. E--- j---- j------ p------ E-t- j-d-n j-g-r-, p-o-í-. -------------------------- Ešte jeden jogurt, prosím. 0
Molim još soli i papra. Ešte s-- --k--eni-,--r-s--. E--- s-- a k------- p------ E-t- s-ľ a k-r-n-e- p-o-í-. --------------------------- Ešte soľ a korenie, prosím. 0
Molim još jednu čašu vode. E-t- p-há--v--y- -ro--m. E--- p---- v---- p------ E-t- p-h-r v-d-, p-o-í-. ------------------------ Ešte pohár vody, prosím. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Dali si znao?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji norveški želi učiti!