Zbirka izraza

hr Veznici 3   »   sk Spojky 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Veznici 3

96 [deväťesiatšesť]

Spojky 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Ja ustajem čim budilica zazvoni. V-tanem, --n čo -az---- bu--k. V_______ l__ č_ z______ b_____ V-t-n-m- l-n č- z-z-o-í b-d-k- ------------------------------ Vstanem, len čo zazvoní budík. 0
Postanem umoran čim moram učiti. So--u---e--- ----č--s- m---uč-ť. S__ u_______ l__ č_ s_ m__ u____ S-m u-a-e-ý- l-n č- s- m-m u-i-. -------------------------------- Som unavený, len čo sa mám učiť. 0
Prestajem raditi čim napunim 60. Prest--em-pr-c----- l-n čo -u-e---a----. P________ p________ l__ č_ b____ m__ 6__ P-e-t-n-m p-a-o-a-, l-n č- b-d-m m-ť 6-. ---------------------------------------- Prestanem pracovať, len čo budem mať 60. 0
Kada ćete nazvati? K-dy -av---te? K___ z________ K-d- z-v-l-t-? -------------- Kedy zavoláte? 0
Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. Le- -- bud-- --ť-c----u ---. L__ č_ b____ m__ c_____ č___ L-n č- b-d-m m-ť c-v-ľ- č-s- ---------------------------- Len čo budem mať chvíľu čas. 0
Nazvat će čim bude imao nešto vremena. Za-o-á---en-čo -ude--ať--a-. Z______ l__ č_ b___ m__ č___ Z-v-l-, l-n č- b-d- m-ť č-s- ---------------------------- Zavolá, len čo bude mať čas. 0
Koliko dugo ćete raditi? A-o-d-----ude-- pr--ov--? A__ d___ b_____ p________ A-o d-h- b-d-t- p-a-o-a-? ------------------------- Ako dlho budete pracovať? 0
Radit ću dok budem mogao / mogla. B---m--r-c--ať--po-----b-d-- ----. B____ p________ p_____ b____ m____ B-d-m p-a-o-a-, p-k-a- b-d-m m-c-. ---------------------------------- Budem pracovať, pokiaľ budem môcť. 0
Radit ću dok budem zdrav / zdrava. Bud-- p-a---ať---o-i----ude- z--av-. B____ p________ p_____ b____ z______ B-d-m p-a-o-a-, p-k-a- b-d-m z-r-v-. ------------------------------------ Budem pracovať, pokiaľ budem zdravý. 0
On leži u krevetu umjesto da radi. L-ží-v p---eli--a-i------o--, a-y--r--o--l. L___ v p______ n_______ t____ a__ p________ L-ž- v p-s-e-i n-m-e-t- t-h-, a-y p-a-o-a-. ------------------------------------------- Leží v posteli namiesto toho, aby pracoval. 0
Ona čita novine umjesto da kuha. Čí-a novi-y -amies-o t-ho---by va-il-. Č___ n_____ n_______ t____ a__ v______ Č-t- n-v-n- n-m-e-t- t-h-, a-y v-r-l-. -------------------------------------- Číta noviny namiesto toho, aby varila. 0
On sjedi u krčmi umjesto da ide kući. S-d- v---čme---m-e--o-toho, a-y--ši-l -o---. S___ v k____ n_______ t____ a__ i____ d_____ S-d- v k-č-e n-m-e-t- t-h-, a-y i-i-l d-m-v- -------------------------------------------- Sedí v krčme namiesto toho, aby išiel domov. 0
Koliko ja znam, on stanuje ovdje. Po-----viem- bý---t-. P_____ v____ b___ t__ P-k-a- v-e-, b-v- t-. --------------------- Pokiaľ viem, býva tu. 0
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. P--iaľ vi-m- j- --ho --na-c-or-. P_____ v____ j_ j___ ž___ c_____ P-k-a- v-e-, j- j-h- ž-n- c-o-á- -------------------------------- Pokiaľ viem, je jeho žena chorá. 0
Koliko ja znam, on je nezaposlen. Po-------e-,-j- neza-----a--. P_____ v____ j_ n____________ P-k-a- v-e-, j- n-z-m-s-n-n-. ----------------------------- Pokiaľ viem, je nezamestnaný. 0
Prespavao sam, inače bih bio točan. Zas--l ---- ---k -y--om---l-d-ch-í---. Z_____ s___ i___ b_ s__ b__ d_________ Z-s-a- s-m- i-a- b- s-m b-l d-c-v-ľ-y- -------------------------------------- Zaspal som, inak by som bol dochvíľny. 0
Propustio sam autobus, inače bih bio točan. Zmeškal --m au-----, i-ak b--so- b-- do---íľn-. Z______ s__ a_______ i___ b_ s__ b__ d_________ Z-e-k-l s-m a-t-b-s- i-a- b- s-m b-l d-c-v-ľ-y- ----------------------------------------------- Zmeškal som autobus, inak by som bol dochvíľny. 0
Nisam našao put, inače bih bio točan. Nen-š-el-so- c-stu- ---------o----- ---hv-ľ--. N_______ s__ c_____ i___ b_ s__ b__ d_________ N-n-š-e- s-m c-s-u- i-a- b- s-m b-l d-c-v-ľ-y- ---------------------------------------------- Nenašiel som cestu, inak by som bol dochvíľny. 0

Jezik i matematika

Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezične strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici također nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu računati. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi također nisu razumjeli. Nakon jezičnog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Unatoč tomu, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju isti temelj. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!