Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   sk Minulý čas 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [osemdesiatjeden]

Minulý čas 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
pisati pí--ť p---- p-s-ť ----- písať 0
On je napisao pismo. P--al l---. P---- l---- P-s-l l-s-. ----------- Písal list. 0
A ona je napisala razglednicu. A--n--p----a p-hľa--ic-. A o-- p----- p---------- A o-a p-s-l- p-h-a-n-c-. ------------------------ A ona písala pohľadnicu. 0
čitati č---ť č---- č-t-ť ----- čítať 0
On je čitao ilustrirani časopis. Ćíta---aso---. Ć---- č------- Ć-t-l č-s-p-s- -------------- Ćítal časopis. 0
A ona je čitala knjigu. A o-a --t--a --ihu. A o-- č----- k----- A o-a č-t-l- k-i-u- ------------------- A ona čítala knihu. 0
uzeti v------z--rať v----- z----- v-i-ť- z-b-a- ------------- vziať, zobrať 0
On je uzeo cigaretu. V-a--si -iga-etu. V--- s- c-------- V-a- s- c-g-r-t-. ----------------- Vzal si cigaretu. 0
Ona je uzela komad čokolade. Vzala -i-k--ok č-k--ády. V---- s- k---- č-------- V-a-a s- k-s-k č-k-l-d-. ------------------------ Vzala si kúsok čokolády. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. On -o- --v-rný- -le o-a-bola-v-r--. O- b-- n------- a-- o-- b--- v----- O- b-l n-v-r-ý- a-e o-a b-l- v-r-á- ----------------------------------- On bol neverný, ale ona bola verná. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. O- b-l-l--i-ý,-----on--b--- us-l-v-á. O- b-- l------ a-- o-- b--- u-------- O- b-l l-n-v-, a-e o-a b-l- u-i-o-n-. ------------------------------------- On bol lenivý, ale ona bola usilovná. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. On-bo----udobný,---- on- bo----o---á. O- b-- c-------- a-- o-- b--- b------ O- b-l c-u-o-n-, a-e o-a b-l- b-h-t-. ------------------------------------- On bol chudobný, ale ona bola bohatá. 0
On nije imao novaca, nego dugove. Ne--l --n--z---a-- ---y. N---- p------- a-- d---- N-m-l p-n-a-e- a-e d-h-. ------------------------ Nemal peniaze, ale dlhy. 0
On nije imao sreće, nego peh. N-mal-šťast--,--l- sm-lu. N---- š------- a-- s----- N-m-l š-a-t-e- a-e s-o-u- ------------------------- Nemal šťastie, ale smolu. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Nema- úspech,-----neú-p-ch. N---- ú------ a-- n-------- N-m-l ú-p-c-, a-e n-ú-p-c-. --------------------------- Nemal úspech, ale neúspech. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ne-o- ---k---ý,--l--n---o-o---. N---- s-------- a-- n---------- N-b-l s-o-o-n-, a-e n-s-o-o-n-. ------------------------------- Nebol spokojný, ale nespokojný. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. N--ol-š-as-ný---le-n--ť----ý. N---- š------- a-- n--------- N-b-l š-a-t-ý- a-e n-š-a-t-ý- ----------------------------- Nebol šťastný, ale nešťastný. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Ne----sy--a-i-ký--a-e-----m-atic--. N---- s---------- a-- n------------ N-b-l s-m-a-i-k-, a-e n-s-m-a-i-k-. ----------------------------------- Nebol sympatický, ale nesympatický. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...