Knjiga fraza

bs Veznici 2   »   eo Konjunkcioj 2

95 [devedeset i pet]

Veznici 2

Veznici 2

95 [naŭdek kvin]

Konjunkcioj 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
Od kada ona ne radi više? D--k-----i-ne pl--la-o-as? D- k--- ŝ- n- p-- l------- D- k-a- ŝ- n- p-u l-b-r-s- -------------------------- De kiam ŝi ne plu laboras? 0
Od njene udaje? Ĉu de s-a-e--i--ĝ-? Ĉ- d- s-- e-------- Ĉ- d- s-a e-z-n-ĝ-? ------------------- Ĉu de sia edziniĝo? 0
Da, ona ne radi više od kada se vjenčala. Jes--ŝ- ne --- -abora--d----a-------zi-----. J--- ŝ- n- p-- l------ d- k--- ŝ- e--------- J-s- ŝ- n- p-u l-b-r-s d- k-a- ŝ- e-z-n-ĝ-s- -------------------------------------------- Jes, ŝi ne plu laboras de kiam ŝi edziniĝis. 0
Od kada se vjenčala, ona ne radi više. De-kiam ŝi edz-ni--s- -i ----l------r-s. D- k--- ŝ- e--------- ŝ- n- p-- l------- D- k-a- ŝ- e-z-n-ĝ-s- ŝ- n- p-u l-b-r-s- ---------------------------------------- De kiam ŝi edziniĝis, ŝi ne plu laboras. 0
Od kada se oni poznaju, sretni su. D- ki-- il--ko-----nu -- a--an,--l- estas-feliĉa-. D- k--- i-- k---- u-- l- a----- i-- e---- f------- D- k-a- i-i k-n-s u-u l- a-i-n- i-i e-t-s f-l-ĉ-j- -------------------------------------------------- De kiam ili konas unu la alian, ili estas feliĉaj. 0
Od kada imaju djecu, izlaze rjeđe. De ki-- ili hava-----i--jn,--l---alof-- ----a-. D- k--- i-- h---- g-------- i-- m------ e------ D- k-a- i-i h-v-s g-f-l-j-, i-i m-l-f-e e-i-a-. ----------------------------------------------- De kiam ili havas gefilojn, ili malofte eliras. 0
Kada će ona telefonirati? K----ŝi-t--efona-? K--- ŝ- t--------- K-a- ŝ- t-l-f-n-s- ------------------ Kiam ŝi telefonas? 0
Za vrijeme vožnje? Ĉ----m la--ti-ado? Ĉ- d-- l- s------- Ĉ- d-m l- s-i-a-o- ------------------ Ĉu dum la stirado? 0
Da, dok vozi auto. Jes, st-ra--e. J--- s-------- J-s- s-i-a-t-. -------------- Jes, stirante. 0
Ona telefonira dok vozi auto. Ŝ- te-e--n-------a-t-. Ŝ- t-------- s-------- Ŝ- t-l-f-n-s s-i-a-t-. ---------------------- Ŝi telefonas stirante. 0
Ona gleda televiziju dok pegla. Ŝi-t-l-v--a- -l--an--. Ŝ- t-------- g-------- Ŝ- t-l-v-d-s g-a-a-t-. ---------------------- Ŝi televidas gladante. 0
Ona sluša muziku dok radi zadaću. Ŝi-a----ltas-muzik---f-r-nte-siaj- t--k-j-. Ŝ- a-------- m------ f------ s---- t------- Ŝ- a-s-u-t-s m-z-k-n f-r-n-e s-a-n t-s-o-n- ------------------------------------------- Ŝi aŭskultas muzikon farante siajn taskojn. 0
Ja ne vidim ništa, kada nemam naočale. Mi v-das-ne---n k-a---i--e-h-v---o---v-tr--n. M- v---- n----- k--- m- n- h---- o----------- M- v-d-s n-n-o- k-a- m- n- h-v-s o-u-v-t-o-n- --------------------------------------------- Mi vidas nenion kiam mi ne havas okulvitrojn. 0
Ja ne razumijem ništa, kada je muzika tako glasna. M---o--ren-- --nion-ki-m--- m-z-k---ro -a--as. M- k-------- n----- k--- l- m----- t-- l------ M- k-m-r-n-s n-n-o- k-a- l- m-z-k- t-o l-ŭ-a-. ---------------------------------------------- Mi komprenas nenion kiam la muziko tro laŭtas. 0
Ne osjećam mirise, kada imam prehladu. Mi-f-a--- nenion-ki-- -- m---a-m-mas. M- f----- n----- k--- m- m----------- M- f-a-a- n-n-o- k-a- m- m-l-a-m-m-s- ------------------------------------- Mi flaras nenion kiam mi malvarmumas. 0
Mi uzimamo taksi, аkо kiša pada. Ni--r-n-s -aksi-- se-p-----. N- p----- t------ s- p------ N- p-e-o- t-k-i-n s- p-u-o-. ---------------------------- Ni prenos taksion se pluvos. 0
Putovaćemo oko svijeta, ako dobijemo na lotu. N- -oja--- ĉi-k-ŭ-la ----- s---i gajn---en--otlu-o. N- v------ ĉ----- l- m---- s- n- g----- e- l------- N- v-j-ĝ-s ĉ-r-a- l- m-n-o s- n- g-j-o- e- l-t-u-o- --------------------------------------------------- Ni vojaĝos ĉirkaŭ la mondo se ni gajnos en lotludo. 0
Mi ćemo početi sa jelom, ako on ne dođe uskoro. Ni-kom-nc-- -a --nĝon--e -i n- ve-------daŭ. N- k------- l- m----- s- l- n- v---- b------ N- k-m-n-o- l- m-n-o- s- l- n- v-n-s b-l-a-. -------------------------------------------- Ni komencos la manĝon se li ne venos baldaŭ. 0

Jezici Evropske unije

Europska unija se danas sastoji od preko 25 država. U budućnosti Evropskoj uniji će pripadati još više zemalja. Sa svakom novom zemljom u EU dolazi i jedan novi jezik. Trenutno se u EU govori više od 20 različitih jezika. Svi jezici Evropske unije su ravnopravni. Ta raznovrsnost jezika je fascinantna. Međutim, može stvarati i probleme. Skeptici smatraju da je puno jezika prepreka za EU. Oni sprјečavaju učinkovitu saradnju. Mnogi stoga smatraju da bi trebalo da postoj jedan zajednički jezik. Tim jezikom bi se trebale sporazumijevati sve zemlje. No to nije tako jednostavno. Nijedan jezik ne može biti imenovan jedinim službenim jezikom. Ostale zemlje bi se osjećale oštećenima. Usto ni ne postoji pravi neutralni jezik u Evropi. Ni vještački jezik, poput еsperanta, ne bi funkcionirao. Jer se kroz jezik odražava i kultura zemlje. Stoga se nijedna zemlja ne želi odreći svog jezika. Zemlje svoj jezik posmatraju kao dio svog identiteta. Politika jezika predstavlja bitnu stavku na programu EU. Čak postoji i povjerenik za višejezičnost. EU ima najviše prevodilaca i tumača na svijetu. Oko 3.500 ljudi radi na ostvarivanju sporazuma. Uprkos tome, ne mogu se uvijek svi dokumenti prevesti. To bi iziskivalo puno vremena i novaca. Većina dokumenata se prevodi samo na nekoliko jezika. Broj jezika je jedan od najvećih izazova EU. Evropa bi se trebala ujediniti a da ne izgubi tu raznolikost identiteta.