Zbirka izraza

hr Osobe   »   lt Asmenys

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [vienas]

Asmenys

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
ja a- a_ a- -- 0
ja i ti a- i- -u a_ i_ t_ a- i- t- -------- aš ir tu 0
nas dvoje m-- abu m__ a__ m-s a-u ------- mes abu 0
on j-s j__ j-s --- jis 0
on i ona ji- -- ji j__ i_ j_ j-s i- j- --------- jis ir ji 0
njih dvoje ji--a-u j__ a__ j-e a-u ------- jie abu 0
muškarac vyras v____ v-r-s ----- vyras 0
žena m-t---s m______ m-t-r-s ------- moteris 0
dijete va---s v_____ v-i-a- ------ vaikas 0
jedna obitelj še--a š____ š-i-a ----- šeima 0
moja obitelj m-n---eima m___ š____ m-n- š-i-a ---------- mano šeima 0
Moja obitelj je ovdje. Man---e-ma-(-ra- -i-. M___ š____ (____ č___ M-n- š-i-a (-r-) č-a- --------------------- Mano šeima (yra) čia. 0
Ja sam ovdje. A--(-------a. A_ (____ č___ A- (-s-) č-a- ------------- Aš (esu) čia. 0
Ti si ovdje. Tu (--i--čia. T_ (____ č___ T- (-s-) č-a- ------------- Tu (esi) čia. 0
On je ovdje i ona je ovdje. Jis-(-r-)--i---- j- --ra) --a. J__ (____ č__ i_ j_ (____ č___ J-s (-r-) č-a i- j- (-r-) č-a- ------------------------------ Jis (yra) čia ir ji (yra) čia. 0
Mi smo ovdje. Mes (es-m-) -ia. M__ (______ č___ M-s (-s-m-) č-a- ---------------- Mes (esame) čia. 0
Vi ste ovdje. J-s (e-------i-. J__ (______ č___ J-s (-s-t-) č-a- ---------------- Jūs (esate) čia. 0
Oni su svi ovdje. Ji--visi ----) čia. J__ v___ (____ č___ J-e v-s- (-r-) č-a- ------------------- Jie visi (yra) čia. 0

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!