Zbirka izraza

hr Osobe   »   uk Особи

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [один]

1 [odyn]

Особи

[Osoby]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
ja ЯЯ Я Я - Я 0
-A Y_ Y- -- YA
ja i ti я-і-ти я і т_ я і т- ------ я і ти 0
y----ty y_ i t_ y- i t- ------- ya i ty
nas dvoje м--обидва -------і м_ о_____ / о_____ м- о-и-в- / о-и-в- ------------------ ми обидва / обидві 0
my o-y----- o-y--i m_ o_____ / o_____ m- o-y-v- / o-y-v- ------------------ my obydva / obydvi
on Він В__ В-н --- Він 0
V-n V__ V-n --- Vin
on i ona в-н і----а в__ і в___ в-н і в-н- ---------- він і вона 0
v-n---vo-a v__ i v___ v-n i v-n- ---------- vin i vona
njih dvoje во------д-а-- -би--і в___ о_____ / о_____ в-н- о-и-в- / о-и-в- -------------------- вони обидва / обидві 0
vo-y-ob---a - o---vi v___ o_____ / o_____ v-n- o-y-v- / o-y-v- -------------------- vony obydva / obydvi
muškarac Ч--овік Ч______ Ч-л-в-к ------- Чоловік 0
Chol-vik C_______ C-o-o-i- -------- Cholovik
žena Ж---а Ж____ Ж-н-а ----- Жінка 0
Z--nka Z_____ Z-i-k- ------ Zhinka
dijete Дит--а Д_____ Д-т-н- ------ Дитина 0
Dy-y-a D_____ D-t-n- ------ Dytyna
jedna obitelj с---я с____ с-м-я ----- сім’я 0
s--ʺya s_____ s-m-y- ------ simʺya
moja obitelj мо- -ім-я м__ с____ м-я с-м-я --------- моя сім’я 0
m-ya---m--a m___ s_____ m-y- s-m-y- ----------- moya simʺya
Moja obitelj je ovdje. Мо-----’я-ту-. М__ с____ т___ М-я с-м-я т-т- -------------- Моя сім’я тут. 0
M--a ---ʺ-- t-t. M___ s_____ t___ M-y- s-m-y- t-t- ---------------- Moya simʺya tut.
Ja sam ovdje. Я-т--. Я т___ Я т-т- ------ Я тут. 0
YA----. Y_ t___ Y- t-t- ------- YA tut.
Ti si ovdje. Ти-ту-. Т_ т___ Т- т-т- ------- Ти тут. 0
Ty-t--. T_ t___ T- t-t- ------- Ty tut.
On je ovdje i ona je ovdje. Він --т - в-н---у-. В__ т__ і в___ т___ В-н т-т і в-н- т-т- ------------------- Він тут і вона тут. 0
V-- tu- i----a--ut. V__ t__ i v___ t___ V-n t-t i v-n- t-t- ------------------- Vin tut i vona tut.
Mi smo ovdje. М- т--. М_ т___ М- т-т- ------- Ми тут. 0
M--tu-. M_ t___ M- t-t- ------- My tut.
Vi ste ovdje. Ви---т. В_ т___ В- т-т- ------- Ви тут. 0
Vy --t. V_ t___ V- t-t- ------- Vy tut.
Oni su svi ovdje. Вон- --і -у-. В___ в__ т___ В-н- в-і т-т- ------------- Вони всі тут. 0
V--y--si tut. V___ v__ t___ V-n- v-i t-t- ------------- Vony vsi tut.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!