Zbirka izraza

hr Osobe   »   uk Особи

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [один]

1 [odyn]

Особи

[Osoby]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
ja ЯЯ Я Я - Я 0
-A Y- Y- -- YA
ja i ti я-і -и я і т- я і т- ------ я і ти 0
y- - -y y- i t- y- i t- ------- ya i ty
nas dvoje м-------- / ---д-і м- о----- / о----- м- о-и-в- / о-и-в- ------------------ ми обидва / обидві 0
m--ob--v--- ob-dvi m- o----- / o----- m- o-y-v- / o-y-v- ------------------ my obydva / obydvi
on В-н В-- В-н --- Він 0
Vin V-- V-n --- Vin
on i ona ві- - -она в-- і в--- в-н і в-н- ---------- він і вона 0
v---- --na v-- i v--- v-n i v-n- ---------- vin i vona
njih dvoje вон--об-д---- обидві в--- о----- / о----- в-н- о-и-в- / о-и-в- -------------------- вони обидва / обидві 0
v-ny ---d---/ ob-dvi v--- o----- / o----- v-n- o-y-v- / o-y-v- -------------------- vony obydva / obydvi
muškarac Чо--вік Ч------ Ч-л-в-к ------- Чоловік 0
C--l-vik C------- C-o-o-i- -------- Cholovik
žena Жі--а Ж---- Ж-н-а ----- Жінка 0
Z-i-ka Z----- Z-i-k- ------ Zhinka
dijete Дити-а Д----- Д-т-н- ------ Дитина 0
Dy--na D----- D-t-n- ------ Dytyna
jedna obitelj с---я с---- с-м-я ----- сім’я 0
sim--a s----- s-m-y- ------ simʺya
moja obitelj моя ----я м-- с---- м-я с-м-я --------- моя сім’я 0
moya--imʺya m--- s----- m-y- s-m-y- ----------- moya simʺya
Moja obitelj je ovdje. Мо---ім’--ту-. М-- с---- т--- М-я с-м-я т-т- -------------- Моя сім’я тут. 0
M--a-si-ʺya-tu-. M--- s----- t--- M-y- s-m-y- t-t- ---------------- Moya simʺya tut.
Ja sam ovdje. Я тут. Я т--- Я т-т- ------ Я тут. 0
YA tut. Y- t--- Y- t-t- ------- YA tut.
Ti si ovdje. Ти ту-. Т- т--- Т- т-т- ------- Ти тут. 0
Ty ---. T- t--- T- t-t- ------- Ty tut.
On je ovdje i ona je ovdje. В-- т-т і в-на--у-. В-- т-- і в--- т--- В-н т-т і в-н- т-т- ------------------- Він тут і вона тут. 0
Vi- t---i-v-na----. V-- t-- i v--- t--- V-n t-t i v-n- t-t- ------------------- Vin tut i vona tut.
Mi smo ovdje. Ми-ту-. М- т--- М- т-т- ------- Ми тут. 0
My-t--. M- t--- M- t-t- ------- My tut.
Vi ste ovdje. В--ту-. В- т--- В- т-т- ------- Ви тут. 0
Vy---t. V- t--- V- t-t- ------- Vy tut.
Oni su svi ovdje. В--и всі-т-т. В--- в-- т--- В-н- в-і т-т- ------------- Вони всі тут. 0
Vo---vs- ---. V--- v-- t--- V-n- v-i t-t- ------------- Vony vsi tut.

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!