Zbirka izraza

hr Osobe   »   tl People

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [isa]

People

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tagalog igra Više
ja ako ako 0
ja i ti ak- a- i--w ako at ikaw 0
nas dvoje ka---- d----- / t----- d----a kaming dalawa / tayong dalawa 0
on si-a siya 0
on i ona si-- sila 0
njih dvoje si---- d----a silang dalawa 0
muškarac an- l----i ang lalaki 0
žena an- b---e ang babae 0
dijete an- b--a ang bata 0
jedna obitelj an- p-----a ang pamilya 0
moja obitelj an- a---- p-----a ang aking pamilya 0
Moja obitelj je ovdje. An- a---- p------ a- n------. Ang aking pamilya ay nandito. 0
Ja sam ovdje. Na----- a--. Nandito ako. 0
Ti si ovdje. Na----- k-. Nandito ka. 0
On je ovdje i ona je ovdje. Na----- s--- a- n------ s---. Nandito siya at nandito siya. 0
Mi smo ovdje. Na----- k---. Nandito kami. 0
Vi ste ovdje. Na----- k---. Nandito kayo. 0
Oni su svi ovdje. Si---- l---- a- n------. / K----- l---- a- n------. Silang lahat ay nandito. / Kayong lahat ay nandito. 0

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!