Zbirka izraza

hr U prirodi   »   lt Gamtoje

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [dvidešimt šeši]

Gamtoje

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Vidiš li tamo toranj? A--m---i---- b-kšt-? Ar matai ten bokštą? A- m-t-i t-n b-k-t-? -------------------- Ar matai ten bokštą? 0
Vidiš li tamo brijeg? Ar mata----- --l--? Ar matai ten kalną? A- m-t-i t-n k-l-ą- ------------------- Ar matai ten kalną? 0
Vidiš li tamo selo? Ar-m--a---e----imą? Ar matai ten kaimą? A- m-t-i t-n k-i-ą- ------------------- Ar matai ten kaimą? 0
Vidiš li tamo rijeku? Ar m-t-i---- ---? Ar matai ten upę? A- m-t-i t-n u-ę- ----------------- Ar matai ten upę? 0
Vidiš li tamo most? A- ---a- -en--i--ą? Ar matai ten tiltą? A- m-t-i t-n t-l-ą- ------------------- Ar matai ten tiltą? 0
Vidiš li tamo jezero? Ar -a--i-te----e--? Ar matai ten ežerą? A- m-t-i t-n e-e-ą- ------------------- Ar matai ten ežerą? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. T-- pa---t---t-- -an-pa-i-k-. Tas paukštis ten man patinka. T-s p-u-š-i- t-n m-n p-t-n-a- ----------------------------- Tas paukštis ten man patinka. 0
Sviđa mi se ono drvo tamo. Ta- -edis ten-m-- -a-inka. Tas medis ten man patinka. T-s m-d-s t-n m-n p-t-n-a- -------------------------- Tas medis ten man patinka. 0
Sviđa mi se ovaj kamen ovdje. Š-- ak-uo č-a-ma----ti---. Šis akmuo čia man patinka. Š-s a-m-o č-a m-n p-t-n-a- -------------------------- Šis akmuo čia man patinka. 0
Оnaj park tamo mi se sviđa. T---pa-kas--e- m---p---nk-. Tas parkas ten man patinka. T-s p-r-a- t-n m-n p-t-n-a- --------------------------- Tas parkas ten man patinka. 0
Sviđa mi se onaj vrt tamo. T---s--as t-- man -a-i--a. Tas sodas ten man patinka. T-s s-d-s t-n m-n p-t-n-a- -------------------------- Tas sodas ten man patinka. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Ši gė-ė---a-m-n -at--ka. Ši gėlė čia man patinka. Š- g-l- č-a m-n p-t-n-a- ------------------------ Ši gėlė čia man patinka. 0
Mislim da je lijepo. Ma- ta- --ažu. Man tai gražu. M-n t-i g-a-u- -------------- Man tai gražu. 0
Mislim da je interesantno. Ma- --i--d---. Man tai įdomu. M-n t-i į-o-u- -------------- Man tai įdomu. 0
Mislim da je prekrasno. Ma--t-- --os-----i----ž-. Man tai nuostabiai gražu. M-n t-i n-o-t-b-a- g-a-u- ------------------------- Man tai nuostabiai gražu. 0
Mislim da je ružno. Ma- --i bjau--. Man tai bjauru. M-n t-i b-a-r-. --------------- Man tai bjauru. 0
Mislim da je dosadno. Ma--t-i ---b---. Man tai nuobodu. M-n t-i n-o-o-u- ---------------- Man tai nuobodu. 0
Mislim da je to strašno. M-- --i-----u-/-s-aubi---. Man tai baisu / siaubinga. M-n t-i b-i-u / s-a-b-n-a- -------------------------- Man tai baisu / siaubinga. 0

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktualne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu razumjeti druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Dali si znao?
Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.