Zbirka izraza

hr Osobe   »   it Persone

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [uno]

Persone

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski talijanski igra Više
ja io io 0
ja i ti io e te io e te 0
nas dvoje no- d-e noi due 0
on lui lui 0
on i ona lu- e l-i lui e lei 0
njih dvoje lo-- d-e loro due 0
muškarac l’---o l’uomo 0
žena la d---a la donna 0
dijete il b-----o il bambino 0
jedna obitelj un- f------a una famiglia 0
moja obitelj la m-- f------a la mia famiglia 0
Moja obitelj je ovdje. La m-- f------- è q--. La mia famiglia è qui. 0
Ja sam ovdje. Io s--- q--. Io sono qui. 0
Ti si ovdje. Tu s-- q--. Tu sei qui. 0
On je ovdje i ona je ovdje. Lu- è q-- e l-- è q--. Lui è qui e lei è qui. 0
Mi smo ovdje. No- s---- q--. Noi siamo qui. 0
Vi ste ovdje. Vo- s---- q--. Voi siete qui. 0
Oni su svi ovdje. Tu--- l--- s--- q--. Tutti loro sono qui. 0

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!