Zbirka izraza

hr Kupovina   »   lt Pirkiniai

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [penkiasdešimt keturi]

Pirkiniai

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Želim kupiti poklon. (Aš) -o--čiau----kti-d-v--ą. (--- n------- p----- d------ (-š- n-r-č-a- p-r-t- d-v-n-. ---------------------------- (Aš) norėčiau pirkti dovaną. 0
Ali, ništa previše skupo. Be- -ą -or- ---ra---u-. B-- k- n--- n---------- B-t k- n-r- n-b-a-g-u-. ----------------------- Bet ką nors nebrangaus. 0
Možda ručnu torbicu? G-- r----nę? G-- r------- G-l r-n-i-ę- ------------ Gal rankinę? 0
Koju boju želite? K--i------l-os n-rėtu---e? K----- s------ n---------- K-k-o- s-a-v-s n-r-t-m-t-? -------------------------- Kokios spalvos norėtumėte? 0
Crnu, smeđu ili bijelu? Ju--ą, -udą-----a--ą? J----- r--- a- b----- J-o-ą- r-d- a- b-l-ą- --------------------- Juodą, rudą ar baltą? 0
Veliku ili malu? Di-el--------ą? D----- a- m---- D-d-l- a- m-ž-? --------------- Didelę ar mažą? 0
Mogu li vidjeti ovu? Ar ---i- šitą-pasi-iū-ėti? A- g---- š--- p----------- A- g-l-u š-t- p-s-ž-ū-ė-i- -------------------------- Ar galiu šitą pasižiūrėti? 0
Je li ona od kože? A- -- o-in-? A- j- o----- A- j- o-i-ė- ------------ Ar ji odinė? 0
Ili je od umjetnog materijala? A- ---iš--dos-pa-a-t--o? A- j- i- o--- p--------- A- j- i- o-o- p-k-i-a-o- ------------------------ Ar ji iš odos pakaitalo? 0
Naravno, оd kože. Ži---a, -- o---. Ž------ i- o---- Ž-n-m-, i- o-o-. ---------------- Žinoma, iš odos. 0
To je posebno dobra kvaliteta. T-i-laba- g--a---k-b-. T-- l---- g--- k------ T-i l-b-i g-r- k-k-b-. ---------------------- Tai labai gera kokybė. 0
A cijena ručne torbice je stvarno povoljna. Ir--a--in--tik-----e--an-i. I- r------ t----- n-------- I- r-n-i-ė t-k-a- n-b-a-g-. --------------------------- Ir rankinė tikrai nebrangi. 0
Sviđa mi se. J---an pat-n-a. J- m-- p------- J- m-n p-t-n-a- --------------- Ji man patinka. 0
Uzet ću je. Aš -------u. A- j- p----- A- j- p-r-u- ------------ Aš ją perku. 0
Mogu li je eventualno zamijeniti? A----i-e-ku--g-lė--u-ją ---e-st- -i--? A- p-------- g------ j- p------- k---- A- p-i-e-k-s g-l-s-u j- p-k-i-t- k-t-? -------------------------------------- Ar prireikus galėsiu ją pakeisti kita? 0
Podrazumijeva se. Sa--i-e --pr-nt-ma. S------ s---------- S-v-i-e s-p-a-t-m-. ------------------- Savaime suprantama. 0
Upakirat ćemo jе kao poklon. M-- ją-s----u--i-e-kai--dova--. M-- j- s---------- k--- d------ M-s j- s-p-k-o-i-e k-i- d-v-n-. ------------------------------- Mes ją supakuosime kaip dovaną. 0
Tamo preko je blagajna. Š--i te---ra-kas-. Š--- t-- y-- k---- Š-a- t-n y-a k-s-. ------------------ Štai ten yra kasa. 0

Tko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijarda ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji si jako sliče. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tijekom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tomu je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i nizozemski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Također postoji asimetričan oblik međusobne razumljivosti. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Španjolce nego Španjolci Portugalce. Austrijanci također bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Tko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...