Zbirka izraza

hr Osobe   »   ko 사람들

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [하나]

1 [hana]

사람들

[salamdeul]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski korejski igra Više
ja 저저 - 0
j-o j__ j-o --- jeo
ja i ti 저- -신 저_ 당_ 저- 당- ----- 저와 당신 0
je-w- -a-g-in j____ d______ j-o-a d-n-s-n ------------- jeowa dangsin
nas dvoje 우--둘-다 우_ 둘 다 우- 둘 다 ------ 우리 둘 다 0
uli---- -a u__ d__ d_ u-i d-l d- ---------- uli dul da
on 그그 - 0
geu g__ g-u --- geu
on i ona 그와-그녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
g--------n--o g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
njih dvoje 그--둘-다 그_ 둘 다 그- 둘 다 ------ 그들 둘 다 0
ge-d-ul-dul da g______ d__ d_ g-u-e-l d-l d- -------------- geudeul dul da
muškarac -자 남_ 남- -- 남자 0
n-m-a n____ n-m-a ----- namja
žena 여- 여_ 여- -- 여자 0
y---a y____ y-o-a ----- yeoja
dijete -이 아_ 아- -- 아이 0
a- a_ a- -- ai
jedna obitelj -족 가_ 가- -- 가족 0
g-j-g g____ g-j-g ----- gajog
moja obitelj 저의 -족 저_ 가_ 저- 가- ----- 저의 가족 0
je-u- g---g j____ g____ j-o-i g-j-g ----------- jeoui gajog
Moja obitelj je ovdje. 저- --- -기-있어요. 저_ 가__ 여_ 있___ 저- 가-이 여- 있-요- -------------- 저의 가족이 여기 있어요. 0
jeo----a----- ye-gi -ss-e-yo. j____ g______ y____ i________ j-o-i g-j-g-i y-o-i i-s-e-y-. ----------------------------- jeoui gajog-i yeogi iss-eoyo.
Ja sam ovdje. 저는-----어요. 저_ 여_ 있___ 저- 여- 있-요- ---------- 저는 여기 있어요. 0
j--ne-n -e--i--ss-e-yo. j______ y____ i________ j-o-e-n y-o-i i-s-e-y-. ----------------------- jeoneun yeogi iss-eoyo.
Ti si ovdje. 당신은 -- 있--. 당__ 여_ 있___ 당-은 여- 있-요- ----------- 당신은 여기 있어요. 0
d---------- y--g- -----oy-. d__________ y____ i________ d-n-s-n-e-n y-o-i i-s-e-y-. --------------------------- dangsin-eun yeogi iss-eoyo.
On je ovdje i ona je ovdje. 그는 여기 -- -녀는 여기--어요. 그_ 여_ 있_ 그__ 여_ 있___ 그- 여- 있- 그-는 여- 있-요- -------------------- 그는 여기 있고 그녀는 여기 있어요. 0
ge---u---e-g---ssg--g----e--e---y-ogi--ss-----. g______ y____ i____ g__________ y____ i________ g-u-e-n y-o-i i-s-o g-u-y-o-e-n y-o-i i-s-e-y-. ----------------------------------------------- geuneun yeogi issgo geunyeoneun yeogi iss-eoyo.
Mi smo ovdje. 우리- -기-있어-. 우__ 여_ 있___ 우-는 여- 있-요- ----------- 우리는 여기 있어요. 0
u-i--un --og- -ss-----. u______ y____ i________ u-i-e-n y-o-i i-s-e-y-. ----------------------- ulineun yeogi iss-eoyo.
Vi ste ovdje. 당신-- 여--있어요. 당___ 여_ 있___ 당-들- 여- 있-요- ------------ 당신들은 여기 있어요. 0
dang---deu---u- ----- i---e-y-. d______________ y____ i________ d-n-s-n-e-l-e-n y-o-i i-s-e-y-. ------------------------------- dangsindeul-eun yeogi iss-eoyo.
Oni su svi ovdje. 그-은--- ---있-요. 그__ 모_ 여_ 있___ 그-은 모- 여- 있-요- -------------- 그들은 모두 여기 있어요. 0
g---e---eu- ---- ---g- -s----y-. g__________ m___ y____ i________ g-u-e-l-e-n m-d- y-o-i i-s-e-y-. -------------------------------- geudeul-eun modu yeogi iss-eoyo.

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!