Zbirka izraza

hr Osobe   »   ar ‫الأشخاص‬

1 [jedan]

Osobe

Osobe

‫1 [واحد]‬

1 [wahd]

‫الأشخاص‬

[al'ashkhas]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
ja ‫أنا‬ ‫____ ‫-ن-‬ ----- ‫أنا‬ 0
a-a a__ a-a --- ana
ja i ti ‫أنا ----‬ ‫___ و____ ‫-ن- و-ن-‬ ---------- ‫أنا وأنت‬ 0
a-a--wa'-n-t a___ w______ a-a- w-'-n-t ------------ anaa wa'anat
nas dvoje ‫-حن-ال-ثن-ن‬ ‫___ ا_______ ‫-ح- ا-إ-ن-ن- ------------- ‫نحن الإثنان‬ 0
n-u---l-i-thnan n___ a_________ n-u- a-'-i-h-a- --------------- nhun al'iithnan
on ‫-و‬ ‫___ ‫-و- ---- ‫هو‬ 0
-w h_ h- -- hw
on i ona ‫-----ي‬ ‫__ و___ ‫-و و-ي- -------- ‫هو وهي‬ 0
h- ---i h_ w___ h- w-h- ------- hw wahi
njih dvoje ‫كل-ه-ا - كل-ا---‬ ‫______ / ك_______ ‫-ل-ه-ا / ك-ت-ه-ا- ------------------ ‫كلاهما / كلتاهما‬ 0
k--h-ma - ---ta--ma k______ / k________ k-a-u-a / k-l-a-u-a ------------------- klahuma / kaltahuma
muškarac ‫ا-ر-ل‬ ‫______ ‫-ل-ج-‬ ------- ‫الرجل‬ 0
alr-jl a_____ a-r-j- ------ alrijl
žena ‫-لإ-رأة / --مر--‬ ‫_______ / ا______ ‫-ل-م-أ- / ا-م-أ-‬ ------------------ ‫الإمرأة / المرأة‬ 0
al'------t / al-ar--at a_________ / a________ a-'-i-r-a- / a-m-r-'-t ---------------------- al'iimr'at / almara'at
dijete ‫الطف--- -ل-لد‬ ‫_____ / ا_____ ‫-ل-ف- / ا-و-د- --------------- ‫الطفل / الولد‬ 0
a-t--l - ----ld a_____ / a_____ a-t-f- / a-w-l- --------------- altafl / alwald
jedna obitelj ‫ا-ع--لة‬ ‫________ ‫-ل-ا-ل-‬ --------- ‫العائلة‬ 0
al---il-t a________ a-e-y-l-t --------- aleayilat
moja obitelj ‫-ائل-ي‬ ‫_______ ‫-ا-ل-ي- -------- ‫عائلتي‬ 0
e----a-i e_______ e-y-l-t- -------- eayilati
Moja obitelj je ovdje. ‫-ا---- ه--.‬ ‫______ ه____ ‫-ا-ل-ي ه-ا-‬ ------------- ‫عائلتي هنا.‬ 0
eay-l--i--una. e_______ h____ e-y-l-t- h-n-. -------------- eayilati huna.
Ja sam ovdje. ‫--ا هنا-‬ ‫___ ه____ ‫-ن- ه-ا-‬ ---------- ‫أنا هنا.‬ 0
a-a ----. a__ h____ a-a h-n-. --------- ana huna.
Ti si ovdje. ‫-نت ه---‬ ‫___ ه____ ‫-ن- ه-ا-‬ ---------- ‫أنت هنا.‬ 0
a-t huna. a__ h____ a-t h-n-. --------- ant huna.
On je ovdje i ona je ovdje. ‫-----ا وهي---ضا-.‬ ‫__ ه__ و__ أ_____ ‫-و ه-ا و-ي أ-ض-ً-‬ ------------------- ‫هو هنا وهي أيضاً.‬ 0
hw--u-- w-h- -y-aan. h_ h___ w___ a______ h- h-n- w-h- a-d-a-. -------------------- hw huna wahi aydaan.
Mi smo ovdje. ‫نحن--ن-.‬ ‫___ ه____ ‫-ح- ه-ا-‬ ---------- ‫نحن هنا.‬ 0
nh-n-hun-. n___ h____ n-i- h-n-. ---------- nhin huna.
Vi ste ovdje. ‫أ-تم-/ ---ن ه---‬ ‫____ / أ___ ه____ ‫-ن-م / أ-ت- ه-ا-‬ ------------------ ‫أنتم / أنتن هنا.‬ 0
a--um /-'--tu----n-. a____ / '_____ h____ a-t-m / '-n-u- h-n-. -------------------- antum / 'antun huna.
Oni su svi ovdje. ‫جم-عه--هنا.‬ ‫______ ه____ ‫-م-ع-م ه-ا-‬ ------------- ‫جميعهم هنا.‬ 0
j--e---- --na. j_______ h____ j-i-a-u- h-n-. -------------- jmieahum huna.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + arapski (1-100) MP3 arapski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!