Zbirka izraza

hr Osobe   »   ar ‫الأشخاص‬

1 [jedan]

Osobe

Osobe

‫1 [واحد]‬

1 [wahd]

‫الأشخاص‬

[al'ashkhas]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
ja ‫---‬ ‫أنا‬ ‫-ن-‬ ----- ‫أنا‬ 0
ana ana a-a --- ana
ja i ti ‫------ن-‬ ‫أنا وأنت‬ ‫-ن- و-ن-‬ ---------- ‫أنا وأنت‬ 0
an-- wa-an-t anaa wa'anat a-a- w-'-n-t ------------ anaa wa'anat
nas dvoje ‫-حن ا----ان‬ ‫نحن الإثنان‬ ‫-ح- ا-إ-ن-ن- ------------- ‫نحن الإثنان‬ 0
n-un a--i-th--n nhun al'iithnan n-u- a-'-i-h-a- --------------- nhun al'iithnan
on ‫هو‬ ‫هو‬ ‫-و- ---- ‫هو‬ 0
-w hw h- -- hw
on i ona ‫هو و--‬ ‫هو وهي‬ ‫-و و-ي- -------- ‫هو وهي‬ 0
hw wa-i hw wahi h- w-h- ------- hw wahi
njih dvoje ‫ك--ه-ا-----ت----‬ ‫كلاهما / كلتاهما‬ ‫-ل-ه-ا / ك-ت-ه-ا- ------------------ ‫كلاهما / كلتاهما‬ 0
kl-h--a /--a-t-huma klahuma / kaltahuma k-a-u-a / k-l-a-u-a ------------------- klahuma / kaltahuma
muškarac ‫الر--‬ ‫الرجل‬ ‫-ل-ج-‬ ------- ‫الرجل‬ 0
a-ri-l alrijl a-r-j- ------ alrijl
žena ‫ا----أة ---لمر-ة‬ ‫الإمرأة / المرأة‬ ‫-ل-م-أ- / ا-م-أ-‬ ------------------ ‫الإمرأة / المرأة‬ 0
a-'---r--- / --ma-a'-t al'iimr'at / almara'at a-'-i-r-a- / a-m-r-'-t ---------------------- al'iimr'at / almara'at
dijete ‫ا-طف- /-ا-ولد‬ ‫الطفل / الولد‬ ‫-ل-ف- / ا-و-د- --------------- ‫الطفل / الولد‬ 0
alta-- /-a----d altafl / alwald a-t-f- / a-w-l- --------------- altafl / alwald
jedna obitelj ‫-لع-ئل-‬ ‫العائلة‬ ‫-ل-ا-ل-‬ --------- ‫العائلة‬ 0
al-a--lat aleayilat a-e-y-l-t --------- aleayilat
moja obitelj ‫عائل--‬ ‫عائلتي‬ ‫-ا-ل-ي- -------- ‫عائلتي‬ 0
e-yi-ati eayilati e-y-l-t- -------- eayilati
Moja obitelj je ovdje. ‫ع--ل-ي -نا-‬ ‫عائلتي هنا.‬ ‫-ا-ل-ي ه-ا-‬ ------------- ‫عائلتي هنا.‬ 0
e--il-t--hu--. eayilati huna. e-y-l-t- h-n-. -------------- eayilati huna.
Ja sam ovdje. ‫أ-ا-هن-.‬ ‫أنا هنا.‬ ‫-ن- ه-ا-‬ ---------- ‫أنا هنا.‬ 0
a-- -un-. ana huna. a-a h-n-. --------- ana huna.
Ti si ovdje. ‫-ن- -نا.‬ ‫أنت هنا.‬ ‫-ن- ه-ا-‬ ---------- ‫أنت هنا.‬ 0
a-t ---a. ant huna. a-t h-n-. --------- ant huna.
On je ovdje i ona je ovdje. ‫هو ه-ا-و-ي --ض-ً-‬ ‫هو هنا وهي أيضا-.‬ ‫-و ه-ا و-ي أ-ض-ً-‬ ------------------- ‫هو هنا وهي أيضاً.‬ 0
hw hu-a wa-i --d-a-. hw huna wahi aydaan. h- h-n- w-h- a-d-a-. -------------------- hw huna wahi aydaan.
Mi smo ovdje. ‫ن-------‬ ‫نحن هنا.‬ ‫-ح- ه-ا-‬ ---------- ‫نحن هنا.‬ 0
n-----una. nhin huna. n-i- h-n-. ---------- nhin huna.
Vi ste ovdje. ‫أنتم-/ أن-ن --ا-‬ ‫أنتم / أنتن هنا.‬ ‫-ن-م / أ-ت- ه-ا-‬ ------------------ ‫أنتم / أنتن هنا.‬ 0
a--u--/--a--un h-n-. antum / 'antun huna. a-t-m / '-n-u- h-n-. -------------------- antum / 'antun huna.
Oni su svi ovdje. ‫--ي----هنا-‬ ‫جميعهم هنا.‬ ‫-م-ع-م ه-ا-‬ ------------- ‫جميعهم هنا.‬ 0
jmi-a--m-huna. jmieahum huna. j-i-a-u- h-n-. -------------- jmieahum huna.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!