Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa li   »   lt Šalutiniai sakiniai su ar

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa li

Zavisne rečenice sa li

93 [devyniasdešimt trys]

Šalutiniai sakiniai su ar

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Ne znam da li on mene voli. (A-) n------- a- j-- m--- m---. (Aš) nežinau, ar jis mane myli. 0
Ne znam da li će se on vratiti. (A-) n------- a- j-- g---. (Aš) nežinau, ar jis grįš. 0
Ne znam da li će me nazvati. (A-) n------- a- j-- m-- p---------. (Aš) nežinau, ar jis man paskambins. 0
Da li on mene ipak voli? Ar j-- m--- m---? Ar jis mane myli? 0
Da li će se on ipak vratiti? Ar j-- g---? Ar jis grįš? 0
Da li će me on ipak nazvati? Ar j-- m-- p---------? Ar jis man paskambins? 0
Pitam se da li on misli na mene. Aš k------ s----- a- j-- a--- m--- g------. Aš klausiu savęs, ar jis apie mane galvoja. 0
Pitam se da li on ima drugu. Aš k------ s----- a- j-- t--- k---. Aš klausiu savęs, ar jis turi kitą. 0
Pitam se da li on laže. Aš k------ s----- a- j-- n--------. Aš klausiu savęs, ar jis nemeluoja. 0
Misli li on ipak na mene? Ar j-- a--- m--- g------? Ar jis apie mane galvoja? 0
Ima li on ipak neku drugu? Ar j-- t--- k---? Ar jis turi kitą? 0
Govori li on ipak istinu? Ar j-- s--- t----? Ar jis sako tiesą? 0
Nisam sigurna voli li on mene zaista. (A-) a------- a- (a-) j-- t----- p------. (Aš) abejoju, ar (aš) jam tikrai patinku. 0
Nisam sigurna hoće li mi on pisati. (A-) a------- a- j-- m-- p------. (Aš) abejoju, ar jis man parašys. 0
Nisam sigurna ho će li me on oženiti. (A-) a------- a- j-- m--- v--. (Aš) abejoju, ar jis mane ves. 0
Da li on mene stvarno voli? Ar t----- a- j-- p------? Ar tikrai aš jam patinku? 0
Da li će mi ipak pisati? Ar j-- m-- p------? Ar jis man parašys? 0
Da li će me ipak oženiti? Ar j-- m--- v--? Ar jis mane ves? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika. One je temelj za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...