Zbirka izraza

hr Osobe   »   bn ব্যক্তি

1 [jedan]

Osobe

Osobe

১ [এক]

1 [Ēka]

ব্যক্তি

[byakti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bengalski igra Više
ja আ-ি আম- আ-ি --- আমি 0
ā-i āmi ā-i --- āmi
ja i ti আ-- -বং ত--ি আম- এব- ত-ম- আ-ি এ-ং ত-ম- ------------ আমি এবং তুমি 0
ā-- ēb-ṁ t-mi āmi ēbaṁ tumi ā-i ē-a- t-m- ------------- āmi ēbaṁ tumi
nas dvoje আ-র- দুজ-- -আ-রা-উ---ই) আমর- দ-জন- (আমর- উভয়-ই) আ-র- দ-জ-ে (-ম-া উ-য়-ই- ----------------------- আমরা দুজনে (আমরা উভয়েই) 0
āmarā-du-a-- (--a---ub--ẏē-i) āmarā dujanē (āmarā ubhaẏē'i) ā-a-ā d-j-n- (-m-r- u-h-ẏ-'-) ----------------------------- āmarā dujanē (āmarā ubhaẏē'i)
on স- ---ল-) স- (ছ-ল-) স- (-ে-ে- --------- সে (ছেলে) 0
sē -c-ēl-) sē (chēlē) s- (-h-l-) ---------- sē (chēlē)
on i ona স- (ছেল-) এ-ং-স- (----) স- (ছ-ল-) এব- স- (ম-য়-) স- (-ে-ে- এ-ং স- (-ে-ে- ----------------------- সে (ছেলে) এবং সে (মেয়ে) 0
s- -c--l-) ē--- sē (m--ē) sē (chēlē) ēbaṁ sē (mēẏē) s- (-h-l-) ē-a- s- (-ē-ē- ------------------------- sē (chēlē) ēbaṁ sē (mēẏē)
njih dvoje তা-া--ু--ে ত-র- দ-জন- ত-র- দ-জ-ে ---------- তারা দুজনে 0
t-r- du-a-ē tārā dujanē t-r- d-j-n- ----------- tārā dujanē
muškarac পু--ষ প-র-ষ প-র-ষ ----- পুরুষ 0
pu-uṣa puruṣa p-r-ṣ- ------ puruṣa
žena স্-্র- /-মহিলা স-ত-র- / মহ-ল- স-ত-র- / ম-ি-া -------------- স্ত্রী / মহিলা 0
s----/ mah-lā strī / mahilā s-r- / m-h-l- ------------- strī / mahilā
dijete শ--ু শ-শ- শ-শ- ---- শিশু 0
ś--u śiśu ś-ś- ---- śiśu
jedna obitelj একট--পরি-ার একট- পর-ব-র এ-ট- প-ি-া- ----------- একটি পরিবার 0
ē-aṭi-pa-ibāra ēkaṭi paribāra ē-a-i p-r-b-r- -------------- ēkaṭi paribāra
moja obitelj আমা- প-িবার আম-র পর-ব-র আ-া- প-ি-া- ----------- আমার পরিবার 0
ām--a p---bāra āmāra paribāra ā-ā-a p-r-b-r- -------------- āmāra paribāra
Moja obitelj je ovdje. আ-ার--রি----এখা---৷ আম-র পর-ব-র এখ-ন- ৷ আ-া- প-ি-া- এ-া-ে ৷ ------------------- আমার পরিবার এখানে ৷ 0
āmār--par--ā-a--khānē āmāra paribāra ēkhānē ā-ā-a p-r-b-r- ē-h-n- --------------------- āmāra paribāra ēkhānē
Ja sam ovdje. আ----খ--ে ৷ আম- এখ-ন- ৷ আ-ি এ-া-ে ৷ ----------- আমি এখানে ৷ 0
āmi ēkhā-ē āmi ēkhānē ā-i ē-h-n- ---------- āmi ēkhānē
Ti si ovdje. ত-ম---খ--- ৷ ত-ম- এখ-ন- ৷ ত-ম- এ-া-ে ৷ ------------ তুমি এখানে ৷ 0
t-m- ē-hā-ē tumi ēkhānē t-m- ē-h-n- ----------- tumi ēkhānē
On je ovdje i ona je ovdje. সে -ছ--ে)-এ-া-ে এ-- -ে-(ম---) এখ-ন--৷ স- (ছ-ল-) এখ-ন- এব- স- (ম-য়-) এখ-ন- ৷ স- (-ে-ে- এ-া-ে এ-ং স- (-ে-ে- এ-া-ে ৷ ------------------------------------- সে (ছেলে) এখানে এবং সে (মেয়ে) এখানে ৷ 0
sē--c----)---h----ē-aṁ ---(mēẏ--------ē sē (chēlē) ēkhānē ēbaṁ sē (mēẏē) ēkhānē s- (-h-l-) ē-h-n- ē-a- s- (-ē-ē- ē-h-n- --------------------------------------- sē (chēlē) ēkhānē ēbaṁ sē (mēẏē) ēkhānē
Mi smo ovdje. আমরা -খা-ে ৷ আমর- এখ-ন- ৷ আ-র- এ-া-ে ৷ ------------ আমরা এখানে ৷ 0
ā-a-ā -k-ānē āmarā ēkhānē ā-a-ā ē-h-n- ------------ āmarā ēkhānē
Vi ste ovdje. তো-র- --া---৷ ত-মর- এখ-ন- ৷ ত-ম-া এ-া-ে ৷ ------------- তোমরা এখানে ৷ 0
tōma-ā -k-ā-ē tōmarā ēkhānē t-m-r- ē-h-n- ------------- tōmarā ēkhānē
Oni su svi ovdje. তা-া-স--ই-এ-া-ে-৷ ত-র- সব-ই এখ-ন- ৷ ত-র- স-া- এ-া-ে ৷ ----------------- তারা সবাই এখানে ৷ 0
tā-- --bā'-----ānē tārā sabā'i ēkhānē t-r- s-b-'- ē-h-n- ------------------ tārā sabā'i ēkhānē

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!