Zbirka izraza

hr Osobe   »   bn ব্যক্তি

1 [jedan]

Osobe

Osobe

১ [এক]

1 [Ēka]

ব্যক্তি

[byakti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bengalski igra Više
ja আমি আ_ আ-ি --- আমি 0
ā-i ā__ ā-i --- āmi
ja i ti আ-ি---ং ত-মি আ_ এ_ তু_ আ-ি এ-ং ত-ম- ------------ আমি এবং তুমি 0
ām- ēba---u-i ā__ ē___ t___ ā-i ē-a- t-m- ------------- āmi ēbaṁ tumi
nas dvoje আ--া -ুজ-- -আ-র---ভয়--) আ__ দু__ (___ উ____ আ-র- দ-জ-ে (-ম-া উ-য়-ই- ----------------------- আমরা দুজনে (আমরা উভয়েই) 0
ā--rā----an- (āma-- u--a-ē-i) ā____ d_____ (_____ u________ ā-a-ā d-j-n- (-m-r- u-h-ẏ-'-) ----------------------------- āmarā dujanē (āmarā ubhaẏē'i)
on সে---ে-ে) সে (___ স- (-ে-ে- --------- সে (ছেলে) 0
sē (chēl-) s_ (______ s- (-h-l-) ---------- sē (chēlē)
on i ona সে-(--লে- এবং-----মে-ে) সে (___ এ_ সে (___ স- (-ে-ে- এ-ং স- (-ে-ে- ----------------------- সে (ছেলে) এবং সে (মেয়ে) 0
sē (--ēl-- -b---sē -m-ẏ-) s_ (______ ē___ s_ (_____ s- (-h-l-) ē-a- s- (-ē-ē- ------------------------- sē (chēlē) ēbaṁ sē (mēẏē)
njih dvoje তারা --জনে তা_ দু__ ত-র- দ-জ-ে ---------- তারা দুজনে 0
tā-ā--u---ē t___ d_____ t-r- d-j-n- ----------- tārā dujanē
muškarac প-রুষ পু__ প-র-ষ ----- পুরুষ 0
p----a p_____ p-r-ṣ- ------ puruṣa
žena স্ত--ী / মহিলা স্__ / ম__ স-ত-র- / ম-ি-া -------------- স্ত্রী / মহিলা 0
s--ī ------lā s___ / m_____ s-r- / m-h-l- ------------- strī / mahilā
dijete শ--ু শি_ শ-শ- ---- শিশু 0
śiśu ś___ ś-ś- ---- śiśu
jedna obitelj এক-ি-----ার এ__ প___ এ-ট- প-ি-া- ----------- একটি পরিবার 0
ēk-ṭ- p-r-bāra ē____ p_______ ē-a-i p-r-b-r- -------------- ēkaṭi paribāra
moja obitelj আমা- -রিব-র আ__ প___ আ-া- প-ি-া- ----------- আমার পরিবার 0
āmā-a paribā-a ā____ p_______ ā-ā-a p-r-b-r- -------------- āmāra paribāra
Moja obitelj je ovdje. আম---প--বা---খানে ৷ আ__ প___ এ__ ৷ আ-া- প-ি-া- এ-া-ে ৷ ------------------- আমার পরিবার এখানে ৷ 0
ā--ra-----b-ra ---ā-ē ā____ p_______ ē_____ ā-ā-a p-r-b-r- ē-h-n- --------------------- āmāra paribāra ēkhānē
Ja sam ovdje. আ---এখা---৷ আ_ এ__ ৷ আ-ি এ-া-ে ৷ ----------- আমি এখানে ৷ 0
ā-i --h--ē ā__ ē_____ ā-i ē-h-n- ---------- āmi ēkhānē
Ti si ovdje. ত--- এ--ন- ৷ তু_ এ__ ৷ ত-ম- এ-া-ে ৷ ------------ তুমি এখানে ৷ 0
tumi-ēkh--ē t___ ē_____ t-m- ē-h-n- ----------- tumi ēkhānē
On je ovdje i ona je ovdje. সে--ছ-লে- এ---ে--বং -ে -মে--- এ-----৷ সে (___ এ__ এ_ সে (___ এ__ ৷ স- (-ে-ে- এ-া-ে এ-ং স- (-ে-ে- এ-া-ে ৷ ------------------------------------- সে (ছেলে) এখানে এবং সে (মেয়ে) এখানে ৷ 0
sē-(chēlē---k-ā-- ---ṁ -ē ---ẏ-- -k---ē s_ (______ ē_____ ē___ s_ (_____ ē_____ s- (-h-l-) ē-h-n- ē-a- s- (-ē-ē- ē-h-n- --------------------------------------- sē (chēlē) ēkhānē ēbaṁ sē (mēẏē) ēkhānē
Mi smo ovdje. আ--া এ-ানে-৷ আ__ এ__ ৷ আ-র- এ-া-ে ৷ ------------ আমরা এখানে ৷ 0
ām-r- ---ānē ā____ ē_____ ā-a-ā ē-h-n- ------------ āmarā ēkhānē
Vi ste ovdje. ত---- ------৷ তো__ এ__ ৷ ত-ম-া এ-া-ে ৷ ------------- তোমরা এখানে ৷ 0
t-ma-ā --h--ē t_____ ē_____ t-m-r- ē-h-n- ------------- tōmarā ēkhānē
Oni su svi ovdje. ত----স-া--এখা-ে ৷ তা_ স__ এ__ ৷ ত-র- স-া- এ-া-ে ৷ ----------------- তারা সবাই এখানে ৷ 0
tā---sa-ā'i -khānē t___ s_____ ē_____ t-r- s-b-'- ē-h-n- ------------------ tārā sabā'i ēkhānē

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!