Zbirka izraza

hr Osobe   »   ti ሰባት

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [ሓደ]

1 [ḥade]

ሰባት

[sebati]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
ja -ነ ኣነ ኣ- -- ኣነ 0
a-e ane a-e --- ane
ja i ti ኣ----ን--ን ኣነን/ ንስኻን ኣ-ን- ን-ኻ- --------- ኣነን/ ንስኻን 0
an---/---s-h-ani aneni/ nisih-ani a-e-i- n-s-h-a-i ---------------- aneni/ nisiẖani
nas dvoje ንሕና -ልተና ንሕና ክልተና ን-ና ክ-ተ- -------- ንሕና ክልተና 0
n--̣-na-kili-e-a nih-ina kilitena n-h-i-a k-l-t-n- ---------------- niḥina kilitena
on ን- ንሱ ን- -- ንሱ 0
ni-u nisu n-s- ---- nisu
on i ona ንሱን -ሳን ንሱን ንሳን ን-ን ን-ን ------- ንሱን ንሳን 0
n--u-i-----ni nisuni nisani n-s-n- n-s-n- ------------- nisuni nisani
njih dvoje ን--- -ል--ም ንሳቶም ክልተኦም ን-ቶ- ክ-ተ-ም ---------- ንሳቶም ክልተኦም 0
n-sa---i k--i--’-mi nisatomi kilite’omi n-s-t-m- k-l-t-’-m- ------------------- nisatomi kilite’omi
muškarac እ----ኣይ እቲ ሰብኣይ እ- ሰ-ኣ- ------- እቲ ሰብኣይ 0
it----bi’-yi itī sebi’ayi i-ī s-b-’-y- ------------ itī sebi’ayi
žena እታ ሰ-ይቲ እታ ሰበይቲ እ- ሰ-ይ- ------- እታ ሰበይቲ 0
i---sebeyi-ī ita sebeyitī i-a s-b-y-t- ------------ ita sebeyitī
dijete እ-/እ- -ልዓ እቲ/እታ ቆልዓ እ-/-ታ ቆ-ዓ --------- እቲ/እታ ቆልዓ 0
i--/i-- -’ol-‘a itī/ita k’oli‘a i-ī-i-a k-o-i-a --------------- itī/ita k’oli‘a
jedna obitelj ሓደ ስድ-ቤት ሓደ ስድራቤት ሓ- ስ-ራ-ት -------- ሓደ ስድራቤት 0
h--de-s-di-----i h-ade sidirabēti h-a-e s-d-r-b-t- ---------------- ḥade sidirabēti
moja obitelj ና-- ስድ-ቤት---ራቤ--) ናተይ ስድራቤት(ስድራቤተይ) ና-ይ ስ-ራ-ት-ስ-ራ-ተ-) ----------------- ናተይ ስድራቤት(ስድራቤተይ) 0
n--eyi---d---bē-i(--dir-b-t-yi) nateyi sidirabēti(sidirabēteyi) n-t-y- s-d-r-b-t-(-i-i-a-ē-e-i- ------------------------------- nateyi sidirabēti(sidirabēteyi)
Moja obitelj je ovdje. ናተ--ስድ--ት --ዚ-ኣ--። ናተይ ስድራቤት ኣብዚ ኣለዉ። ና-ይ ስ-ራ-ት ኣ-ዚ ኣ-ዉ- ------------------ ናተይ ስድራቤት ኣብዚ ኣለዉ። 0
n-t-yi sidi-a--t--ab--- --e-u። nateyi sidirabēti abizī alewu። n-t-y- s-d-r-b-t- a-i-ī a-e-u- ------------------------------ nateyi sidirabēti abizī alewu።
Ja sam ovdje. ኣ- -ብ- ---። ኣነ ኣብዚ ኣሎኹ። ኣ- ኣ-ዚ ኣ-ኹ- ----------- ኣነ ኣብዚ ኣሎኹ። 0
ane--bi-- --oh-u። ane abizī aloh-u። a-e a-i-ī a-o-̱-። ----------------- ane abizī aloẖu።
Ti si ovdje. ንስ- -ብ--ኣሎኻ። ንስኻ ኣብዚ ኣሎኻ። ን-ኻ ኣ-ዚ ኣ-ኻ- ------------ ንስኻ ኣብዚ ኣሎኻ። 0
ni-i--a-a---- al-ẖ-። nisih-a abizī aloh-a። n-s-h-a a-i-ī a-o-̱-። --------------------- nisiẖa abizī aloẖa።
On je ovdje i ona je ovdje. ንሱ ኣ-- ኣ-------- ን-------ላ። ንሱ ኣብዚ ኣሎ ከምኡ’ውን ንሳ ኣብዚ ኣላ። ን- ኣ-ዚ ኣ- ከ-ኡ-ው- ን- ኣ-ዚ ኣ-። --------------------------- ንሱ ኣብዚ ኣሎ ከምኡ’ውን ንሳ ኣብዚ ኣላ። 0
nis--a-iz---l----m--u-win- nisa----z- ---። nisu abizī alo kemi’u’wini nisa abizī ala። n-s- a-i-ī a-o k-m-’-’-i-i n-s- a-i-ī a-a- ------------------------------------------ nisu abizī alo kemi’u’wini nisa abizī ala።
Mi smo ovdje. ንሕና -ብ- -ሎና። ንሕና ኣብዚ ኣሎና። ን-ና ኣ-ዚ ኣ-ና- ------------ ንሕና ኣብዚ ኣሎና። 0
ni--i-a ---zī--lona። nih-ina abizī alona። n-h-i-a a-i-ī a-o-a- -------------------- niḥina abizī alona።
Vi ste ovdje. ንስኻ-----ብዚ-ኣሎ--። ንስኻትኩም ኣብዚ ኣሎኹም። ን-ኻ-ኩ- ኣ-ዚ ኣ-ኹ-። ---------------- ንስኻትኩም ኣብዚ ኣሎኹም። 0
ni--h-at-k-mi abi---a--ẖum-። nisih-atikumi abizī aloh-umi። n-s-h-a-i-u-i a-i-ī a-o-̱-m-። ----------------------------- nisiẖatikumi abizī aloẖumi።
Oni su svi ovdje. ንሳ-ም ኩሎም--ብዚ--ለው። ንሳቶም ኩሎም ኣብዚ ኣለው። ን-ቶ- ኩ-ም ኣ-ዚ ኣ-ው- ----------------- ንሳቶም ኩሎም ኣብዚ ኣለው። 0
n----omi---lo----b-z----ew-። nisatomi kulomi abizī alewi። n-s-t-m- k-l-m- a-i-ī a-e-i- ---------------------------- nisatomi kulomi abizī alewi።

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!