Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   ka გაცნობა

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [სამი]

3 [sami]

გაცნობა

[gatsnoba]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Bog! / Bok! გა--რჯ-ბ-! გ--------- გ-მ-რ-ო-ა- ---------- გამარჯობა! 0
g-m---o-a! g--------- g-m-r-o-a- ---------- gamarjoba!
Dobar dan! გ-მ--ჯ-ბა! გ--------- გ-მ-რ-ო-ა- ---------- გამარჯობა! 0
gama-joba! g--------- g-m-r-o-a- ---------- gamarjoba!
Kako ste? / Kako si? რ-გო----რ? რ---- ხ--- რ-გ-რ ხ-რ- ---------- როგორ ხარ? 0
rog-- -h-r? r---- k---- r-g-r k-a-? ----------- rogor khar?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? ევროპე-- -ართ? ე------- ხ---- ე-რ-პ-ლ- ხ-რ-? -------------- ევროპელი ხართ? 0
e-------i k--rt? e-------- k----- e-r-p-e-i k-a-t- ---------------- evrop'eli khart?
Jeste li Vi iz Amerike? ა-ერ-კელ- ხ--თ? ა-------- ხ---- ა-ე-ი-ე-ი ხ-რ-? --------------- ამერიკელი ხართ? 0
a--rik-e-i--h-rt? a--------- k----- a-e-i-'-l- k-a-t- ----------------- amerik'eli khart?
Jeste li Vi iz Azije? ა----ი -ა--? ა----- ხ---- ა-ი-ლ- ხ-რ-? ------------ აზიელი ხართ? 0
a--e-- kh-rt? a----- k----- a-i-l- k-a-t- ------------- azieli khart?
U kojem hotelu ste smješteni? რ--ელ ს-ს-უმ-ო-- -ხ---ობთ? რ---- ს--------- ც-------- რ-მ-ლ ს-ს-უ-რ-შ- ც-ო-რ-ბ-? -------------------------- რომელ სასტუმროში ცხოვრობთ? 0
ro--l s-st'umros--------v--bt? r---- s----------- t---------- r-m-l s-s-'-m-o-h- t-k-o-r-b-? ------------------------------ romel sast'umroshi tskhovrobt?
Koliko dugo ste već ovdje? რ---ე-- --ნ-- -აც -ქ--ა--? რ------ ხ---- რ-- ა- ხ---- რ-მ-ე-ი ხ-ნ-ა რ-ც ა- ხ-რ-? -------------------------- რამდენი ხანია რაც აქ ხართ? 0
ram---- -ha-i- rat- -k--ha-t? r------ k----- r--- a- k----- r-m-e-i k-a-i- r-t- a- k-a-t- ----------------------------- ramdeni khania rats ak khart?
Koliko dugo ostajete? რამდე-----ი--რ-----? რ------ ხ--- რ------ რ-მ-ე-ი ხ-ი- რ-ე-ი-? -------------------- რამდენი ხნით რჩებით? 0
ramd--- -hn----c--b-t? r------ k---- r------- r-m-e-i k-n-t r-h-b-t- ---------------------- ramdeni khnit rchebit?
Dopada li Vam se ovdje? მ--წონ- ა-? მ------ ა-- მ-გ-ო-თ ა-? ----------- მოგწონთ აქ? 0
mog-------ak? m-------- a-- m-g-s-o-t a-? ------------- mogts'ont ak?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? აქ-შ-ებ-ლებ-------? ა- შ-------- გ----- ა- შ-ე-უ-ე-ა გ-ქ-თ- ------------------- აქ შვებულება გაქვთ? 0
a- sh----------a-vt? a- s--------- g----- a- s-v-b-l-b- g-k-t- -------------------- ak shvebuleba gakvt?
Posjetite me jednom! მე---მრ---როგ--მე! მ-------- რ------- მ-ს-უ-რ-თ რ-გ-რ-ე- ------------------ მესტუმრეთ როგორმე! 0
m--t-----t ro---m-! m--------- r------- m-s-'-m-e- r-g-r-e- ------------------- mest'umret rogorme!
Ovo je moja adresa. ე- ჩემ- მი-ამართ-ა. ე- ჩ--- მ---------- ე- ჩ-მ- მ-ს-მ-რ-ი-. ------------------- ეს ჩემი მისამართია. 0
es-chem---i-a----i-. e- c---- m---------- e- c-e-i m-s-m-r-i-. -------------------- es chemi misamartia.
Hoćemo li se sutra vidjeti? ხ-ა--შე-ხ-დე-ი-? ხ--- შ---------- ხ-ა- შ-ვ-ვ-ე-ი-? ---------------- ხვალ შევხვდებით? 0
kh-al sh---h--eb-t? k---- s------------ k-v-l s-e-k-v-e-i-? ------------------- khval shevkhvdebit?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. ვ-უ---რ, მაგრამ უკ------გ-გ-- რ--აც. ვ------- მ----- უ--- დ------- რ----- ვ-უ-ვ-რ- მ-გ-ა- უ-ვ- დ-ვ-ე-მ- რ-ღ-ც- ------------------------------------ ვწუხვარ, მაგრამ უკვე დავგეგმე რაღაც. 0
v------va-- --gr-m u--v- da-g--m- r-g-a-s. v---------- m----- u---- d------- r------- v-s-u-h-a-, m-g-a- u-'-e d-v-e-m- r-g-a-s- ------------------------------------------ vts'ukhvar, magram uk've davgegme raghats.
Bok! / Bog! / Zbogom! კ----დ! კ------ კ-რ-ა-! ------- კარგად! 0
k'a-g-d! k------- k-a-g-d- -------- k'argad!
Doviđenja! ნ-ხვ--დი-! ნ--------- ნ-ხ-ა-დ-ს- ---------- ნახვამდის! 0
na--v-m--s! n---------- n-k-v-m-i-! ----------- nakhvamdis!
Do uskoro! დრ---ით! დ------- დ-ო-ბ-თ- -------- დროებით! 0
d--e-i-! d------- d-o-b-t- -------- droebit!

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!