Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   be Знаёміцца

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [тры]

3 [try]

Знаёміцца

[Znaemіtstsa]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Bog! / Bok! Пр--------! Прывітанне! 0
P---------! Pr--------! Pryvіtanne! P-y-і-a-n-! ----------!
Dobar dan! До--- д----! Добры дзень! 0
D---- d---’! Do--- d----! Dobry dzen’! D-b-y d-e-’! ----------’!
Kako ste? / Kako si? Як с-----? Як справы? 0
Y-- s-----? Ya- s-----? Yak spravy? Y-k s-r-v-? ----------?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Вы з Е-----? Вы з Еўропы? 0
V- z Y------? Vy z Y------? Vy z YEuropy? V- z Y-u-o-y? ------------?
Jeste li Vi iz Amerike? Вы з А------? Вы з Амерыкі? 0
V- z A------? Vy z A------? Vy z Amerykі? V- z A-e-y-і? ------------?
Jeste li Vi iz Azije? Вы з А---? Вы з Азіі? 0
V- z A---? Vy z A---? Vy z Azіі? V- z A-і-? ---------?
U kojem hotelu ste smješteni? У я--- г-------- В- с--------? У якой гасцініцы Вы спыніліся? 0
U y---- g---------- V- s---------? U y---- g---------- V- s---------? U yakoy gastsіnіtsy Vy spynіlіsya? U y-k-y g-s-s-n-t-y V- s-y-і-і-y-? ---------------------------------?
Koliko dugo ste već ovdje? Як д---- В- ў-- т--? Як даўно Вы ўжо тут? 0
Y-- d---- V- u--- t--? Ya- d---- V- u--- t--? Yak dauno Vy uzho tut? Y-k d-u-o V- u-h- t-t? ---------------------?
Koliko dugo ostajete? Як н------ В- т--? Як надоўга Вы тут? 0
Y-- n------ V- t--? Ya- n------ V- t--? Yak nadouga Vy tut? Y-k n-d-u-a V- t-t? ------------------?
Dopada li Vam se ovdje? Ва- т-- п---------? Вам тут падабаецца? 0
V-- t-- p-----------? Va- t-- p-----------? Vam tut padabaetstsa? V-m t-t p-d-b-e-s-s-? --------------------?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Вы п------- с--- н- а--------? Вы прыехалі сюды на адпачынак? 0
V- p-------- s---- n- a---------? Vy p-------- s---- n- a---------? Vy pryekhalі syudy na adpachynak? V- p-y-k-a-і s-u-y n- a-p-c-y-a-? --------------------------------?
Posjetite me jednom! Пр--------- д- м--- к----------- у г----! Прыязджайце да мяне калі-небудзь у госці! 0
P------------- d- m---- k----n-----’ u g-----! Pr------------ d- m---- k----------- u g-----! Pryyazdzhaytse da myane kalі-nebudz’ u gostsі! P-y-a-d-h-y-s- d- m-a-e k-l--n-b-d-’ u g-s-s-! -----------------------------------’---------!
Ovo je moja adresa. Во-- м-- а----. Вось мой адрас. 0
V--’ m-- a----. Vo-- m-- a----. Vos’ moy adras. V-s’ m-y a-r-s. ---’----------.
Hoćemo li se sutra vidjeti? Мы п-------- з-----? Мы пабачымся заўтра? 0
M- p---------- z-----? My p---------- z-----? My pabachymsya zautra? M- p-b-c-y-s-a z-u-r-? ---------------------?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. На ж---- у м--- ў-- з----------- і---- с-----. На жаль, у мяне ўжо запланаваныя іншыя справы. 0
N- z---’, u m---- u--- z------------ і------ s-----. Na z----- u m---- u--- z------------ і------ s-----. Na zhal’, u myane uzho zaplanavanyya іnshyya spravy. N- z-a-’, u m-a-e u-h- z-p-a-a-a-y-a і-s-y-a s-r-v-. -------’,------------------------------------------.
Bok! / Bog! / Zbogom! Бы---! Бывай! 0
B----! By---! Byvay! B-v-y! -----!
Doviđenja! Да п--------! Да пабачэння! 0
D- p----------! Da p----------! Da pabachennya! D- p-b-c-e-n-a! --------------!
Do uskoro! Да с-------! Да сустрэчы! 0
D- s--------! Da s--------! Da sustrechy! D- s-s-r-c-y! ------------!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!