Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   be Знаёміцца

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [тры]

3 [try]

Знаёміцца

Znaemіtstsa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Bog! / Bok! Пр--і---н-! П__________ П-ы-і-а-н-! ----------- Прывітанне! 0
Pry---an-e! P__________ P-y-і-a-n-! ----------- Pryvіtanne!
Dobar dan! Д--р- д-ен-! Д____ д_____ Д-б-ы д-е-ь- ------------ Добры дзень! 0
D-b----zen-! D____ d_____ D-b-y d-e-’- ------------ Dobry dzen’!
Kako ste? / Kako si? Як с-р--ы? Я_ с______ Я- с-р-в-? ---------- Як справы? 0
Ya--s--a-y? Y__ s______ Y-k s-r-v-? ----------- Yak spravy?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? В--з--ў---ы? В_ з Е______ В- з Е-р-п-? ------------ Вы з Еўропы? 0
V--z-Y---o-y? V_ z Y_______ V- z Y-u-o-y- ------------- Vy z YEuropy?
Jeste li Vi iz Amerike? Вы-з-Ам--ы--? В_ з А_______ В- з А-е-ы-і- ------------- Вы з Амерыкі? 0
Vy---Ameryk-? V_ z A_______ V- z A-e-y-і- ------------- Vy z Amerykі?
Jeste li Vi iz Azije? Вы-- --і-? В_ з А____ В- з А-і-? ---------- Вы з Азіі? 0
V- z--z-і? V_ z A____ V- z A-і-? ---------- Vy z Azіі?
U kojem hotelu ste smješteni? У-як-й---с-ін-цы-Вы --ы-іл-с-? У я___ г________ В_ с_________ У я-о- г-с-і-і-ы В- с-ы-і-і-я- ------------------------------ У якой гасцініцы Вы спыніліся? 0
U ----y ---t--n--s-----sp--і-іs--? U y____ g__________ V_ s__________ U y-k-y g-s-s-n-t-y V- s-y-і-і-y-? ---------------------------------- U yakoy gastsіnіtsy Vy spynіlіsya?
Koliko dugo ste već ovdje? Я- д--но Вы ўж---ут? Я_ д____ В_ ў__ т___ Я- д-ў-о В- ў-о т-т- -------------------- Як даўно Вы ўжо тут? 0
Yak d-u-o-Vy-uz-o tu-? Y__ d____ V_ u___ t___ Y-k d-u-o V- u-h- t-t- ---------------------- Yak dauno Vy uzho tut?
Koliko dugo ostajete? Я--н--о--- Вы т--? Я_ н______ В_ т___ Я- н-д-ў-а В- т-т- ------------------ Як надоўга Вы тут? 0
Yak-n-d-u-a Vy tu-? Y__ n______ V_ t___ Y-k n-d-u-a V- t-t- ------------------- Yak nadouga Vy tut?
Dopada li Vam se ovdje? В-м---- п---б-ец-а? В__ т__ п__________ В-м т-т п-д-б-е-ц-? ------------------- Вам тут падабаецца? 0
V-m --t ---ab-ets-s-? V__ t__ p____________ V-m t-t p-d-b-e-s-s-? --------------------- Vam tut padabaetstsa?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Вы -ры-халі с-ды--а---------к? В_ п_______ с___ н_ а_________ В- п-ы-х-л- с-д- н- а-п-ч-н-к- ------------------------------ Вы прыехалі сюды на адпачынак? 0
Vy ---ekh----sy--- n- adpa-hynak? V_ p________ s____ n_ a__________ V- p-y-k-a-і s-u-y n- a-p-c-y-a-? --------------------------------- Vy pryekhalі syudy na adpachynak?
Posjetite me jednom! Пры-зджайце-да м--е-калі-н-б-д-ь-- г--ці! П__________ д_ м___ к___________ у г_____ П-ы-з-ж-й-е д- м-н- к-л---е-у-з- у г-с-і- ----------------------------------------- Прыязджайце да мяне калі-небудзь у госці! 0
P-y---dzha-t------m---e kal---ebu-z’-- go---і! P_____________ d_ m____ k___________ u g______ P-y-a-d-h-y-s- d- m-a-e k-l---e-u-z- u g-s-s-! ---------------------------------------------- Pryyazdzhaytse da myane kalі-nebudz’ u gostsі!
Ovo je moja adresa. Во-ь-м------ас. В___ м__ а_____ В-с- м-й а-р-с- --------------- Вось мой адрас. 0
V-s- mo- a---s. V___ m__ a_____ V-s- m-y a-r-s- --------------- Vos’ moy adras.
Hoćemo li se sutra vidjeti? Мы--аб-----я -аў--а? М_ п________ з______ М- п-б-ч-м-я з-ў-р-? -------------------- Мы пабачымся заўтра? 0
My----a-h--sya z--t--? M_ p__________ z______ M- p-b-c-y-s-a z-u-r-? ---------------------- My pabachymsya zautra?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. Н--жал-- ---ян---ж- ---лан-ван-я---шы-----а-ы. Н_ ж____ у м___ ў__ з___________ і____ с______ Н- ж-л-, у м-н- ў-о з-п-а-а-а-ы- і-ш-я с-р-в-. ---------------------------------------------- На жаль, у мяне ўжо запланаваныя іншыя справы. 0
Na z-al’, ----------ho-z----n--any-------y-- sp-a--. N_ z_____ u m____ u___ z____________ і______ s______ N- z-a-’- u m-a-e u-h- z-p-a-a-a-y-a і-s-y-a s-r-v-. ---------------------------------------------------- Na zhal’, u myane uzho zaplanavanyya іnshyya spravy.
Bok! / Bog! / Zbogom! Б--ай! Б_____ Б-в-й- ------ Бывай! 0
Byvay! B_____ B-v-y- ------ Byvay!
Doviđenja! Д- -аба-э-ня! Д_ п_________ Д- п-б-ч-н-я- ------------- Да пабачэння! 0
D---aba---n-ya! D_ p___________ D- p-b-c-e-n-a- --------------- Da pabachennya!
Do uskoro! Д--с-с-рэчы! Д_ с________ Д- с-с-р-ч-! ------------ Да сустрэчы! 0
D- sus---c--! D_ s_________ D- s-s-r-c-y- ------------- Da sustrechy!

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!