Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   uk Знайомство

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [три]

3 [try]

Знайомство

[Znay̆omstvo]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Bog! / Bok! Пр----! Привіт! 0
Pr----!Pryvit!
Dobar dan! До----- д--! Доброго дня! 0
Do----- d---!Dobroho dnya!
Kako ste? / Kako si? Як с-----? Як справи? 0
Ya- s-----?Yak spravy?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Ви з Є-----? Ви з Європи? 0
Vy z Y------?Vy z Yevropy?
Jeste li Vi iz Amerike? Ви з А------? Ви з Америки? 0
Vy z A------?Vy z Ameryky?
Jeste li Vi iz Azije? Ви з А---? Ви з Азії? 0
Vy z A----?Vy z Aziï?
U kojem hotelu ste smješteni? У я---- г----- В- п---------? У якому готелі Ви проживаєте? 0
U y----- h----- V- p-----------?U yakomu hoteli Vy prozhyvayete?
Koliko dugo ste već ovdje? Як д---- В- в-- т--? Як довго Ви вже тут? 0
Ya- d---- V- v--- t--?Yak dovho Vy vzhe tut?
Koliko dugo ostajete? Як н------ В- з----------? Як надовго Ви залишаєтеся? 0
Ya- n------ V- z-------------?Yak nadovho Vy zalyshayetesya?
Dopada li Vam se ovdje? Чи п---------- В-- т--? Чи подобається Вам тут? 0
Ch- p------------ V-- t--?Chy podobayetʹsya Vam tut?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Ви т-- у в--------? Ви тут у відпустці? 0
Vy t-- u v---------?Vy tut u vidpusttsi?
Posjetite me jednom! Ві-------- м---! Відвідайте мене! 0
Vi--------- m---!Vidviday̆te mene!
Ovo je moja adresa. Ос- м-- а-----. Ось моя адреса. 0
Os- m--- a-----.Osʹ moya adresa.
Hoćemo li se sutra vidjeti? Mи п--------- з-----? Mи побачимося завтра? 0
My p----------- z-----?My pobachymosya zavtra?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. На ж---- я в-- щ--- з--------- / з----------. На жаль, я вже щось запланував / запланувала. 0
Na z----- y- v--- s------ z--------- / z----------.Na zhalʹ, ya vzhe shchosʹ zaplanuvav / zaplanuvala.
Bok! / Bog! / Zbogom! Бу-----! Бувайте! 0
Bu------!Buvay̆te!
Doviđenja! До п--------! До побачення! 0
Do p----------!Do pobachennya!
Do uskoro! До з-------! До зустрічі! 0
Do z--------!Do zustrichi!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!